Ni nakon tri godine od pojave afričke kuge svinja, Semberija bez stočnih groblja | Agroportal.ba
Agro vijesti

Ni nakon tri godine od pojave afričke kuge svinja, Semberija bez stočnih groblja

Ni nakon skoro tri godine od pojave afričke kuge svinja, u Semberiji nisu oformljena stočna groblja.

Ključna su za sprečavanje širenja zaraznih bolesti i očuvanje prirode, jer omogućuju neškodljivo uklanjanje leševa i nusproizvoda životinjskog porijekla.

Moraju ispunjavati stroge veterinarsko-sanitarne uslove i biti pod nadzorom, kako bi se spriječilo zagađenje zemljišta i podzemnih voda.

Gradska uprava Bijeljina još nije obezbijedila lokacije pogodne za formiranje stočnog groblja.

Stručnjaci upozoravaju da Semberija, zbog velikog broja životinja, treba imati stočno groblje, kako bi se, u slučaju pojave i širenja zaraza, moglo hitno reagovati.

Sjetićemo se za vrijeme afričke kuge svinja u Bijeljini koliko je bilo problema jer nije postojalo stočno groblje, nije bila određena ni lokacija pa smo gubili dane za određivanje lokacija, molili gradsju upravu Bijeljina , a to je njihova zakonska obaveza ne samo grada BN nego svih lokalnih za – naveo je Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo.

Pročitajte još...   Čudo u BiH: Krmača oprasila 26 prasića

Veterinari navode da Pravilnik o izgradnji stočnih grobalja precizno definiše sve uslove kako se formira stočno groblje.
Najvažnije je, kažu, da se ne nalazi u blizini vodotokova i podzemnih voda, kako bi se spriječilo širenje bolesti.

– I da je izvan naseljenog mjesta i da je lako dostupno da se sa više strana grada i MZ moglo doći lako do tog mjesta da bi se što proje riješila bez mogućnosti širenja prilikom prevoza – ističe Dragan Knežević, direktor Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan”.

Pročitajte još...   Mala privreda, veliki novac - "EU za biznis"

Zahvaljujući naporima veterinarskih službi svinjska kuga u Semberiji nije izazvala nove zaraze. Međutim postoje bolesti kada se ne smije improvizovati već odgovornio postupati.

– Postoje druge bolesti što bi zahtjevalo kad životinja ugine da ne ideu hranu za pse, u improvizaciju,nego da se leševi pokupe, bace se i zbrine se. Ta mjera zbrinjavanja životina isto tako onemogućava da životinje koje su uginule koje su bolesne, koje su liječene dođu u lanac ishrane ljuidi – kaže doktor veterinarske medicine Srđan Pantić.

Stručnjaci ističu neophodnost izgradnje i jedne kafilerije, koja bi pokrivala širi prostor, a u kojoj bi se neškodljivo uklanjale životinje uginule od zaraznih bolesti.

 

 

 

 

(RTRS)

 

Slične objave
Agro vijesti

Isplaćeno više od sedam miliona KM premija za mlijeko

Agro vijesti

Hercegovački pčelari u ozbiljnom problemu