Subota , Decembar 7 2019
Početak / Agro reportaže / Osnovna prepreka za osnivanje klastera, povjerenje ili nešto drugo?

Osnovna prepreka za osnivanje klastera, povjerenje ili nešto drugo?

Da li je povjerenje osnovna prepreka za osnivanje klastera u Republici Srpskoj? Naime postoji veliki broj malih poljoprivrednih proizvođača i stanovnika ruralnih područja koji bi se potencijalno mogli baviti ozbiljnijom poljoprivrednom proizvodnjom i na taj način ostvarivati značajne prihode. Međutim, pojedinačno ne mogu ostvariti neophodne preduslove da bi bili konkurentni na tržištu.

Klastera

Klaster ili zadruga?

Sami ne mogu dostići neophodni minimum količine i kvaliteta, ili kontinuiteta isporuke proizvoda, usljed svojih ograničenih kapaciteta. Kao jedno od rješenja nameću se klasteri. Koji su sve popularniji model poslovnog organizovanja u Republici Srpskoj. Gdje bi do kraja ove godine trebalo da bude aktivno sedam novih, i to upravo u oblasti poljoprivrede.

Već su osnovani u Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Banjaluci. Uskoro se očekuju i osnivačke skupštine u Gradišci, Doboju, Bijeljini i Trebinju.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu kako je uloga klastera višestruka, te da udruživanje u poljoprivredi ima višestruke prednosti.

Unapređenje proizvodnje, marketing, nabavka osnovnih i obrtnih sredstava pod povoljnijim uslovima, zajednički nastup na tržištu, međusobno informisanje, ruralni razvoj regije, samo su neki od ciljeva zbog kojih su formirani ovi klasteri, kažu oni.

Nedostatak povjerenja

Dodaju kako je svrha klastera povezivanje proizvođačkih organizacija i otkupljivača. Tako i naučnoistraživačkih institucija, fakulteta, ministarstva i opština. A sve kako bi se zajednički borili s problemima regionalnog ruralnog razvoja.

Smatraju kako je ključ uspješnosti definisanje zajedničkih interesa i ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Pri čemu nova znanja i tehnologije predstavljaju nezaobilaznu komponentu razvoja i podsticanja konkurentnosti.

Međutim, iako ovaj oblik udruživanja nosi brojne prednosti, mnogi klasteri osnovani u RS nisu zaživjeli ili ostvarili punu funkciju.

Prema ocjeni Laze Šinika, sekretara Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, razlog tome je i nedostatak povjerenja.

Moje mišljenje je da bi u klasteru više članova trebalo da bude uključeno u stvaranje i razvijanje istog proizvoda. Gdje bi svako bio zadužen za određenu fazu u proizvodnji. Te gdje bi se i sirovina nabavljala zajednički. Kod većine to nije slučaj i sve se svodi na korištenje povlastica poput manjih kamatnih stopa za kredite ili dobijanja tehničke pomoći, kaže Šinik.

Dodaje kako bi klaster trebalo da posluje po modelu složenih radnih organizacija, kao što je to nekada bio “Šipad“.

Tu su bile obuhvaćene sve funkcije poslovanja. Počevši od proizvodne, razvojne, komercijalne, finansijske, a čak su imali i svoje banke. Članice su zajednički učestvovale u kreiranju i stvaranju proizvoda. Kao i u plasmanu, naplati, razvoju, finansiranju, kreditiranju. Stepen povjerenja između članova bi morao biti veći kako bi se došlo do boljih rezultata, zaključio je Šinik.

Autor Redakcija

Redakcija
Prvi poljoprivredni portal Posavine i Semberije

Provjerite takođe

Hadžići jedni od najvećih proizvođača mrkve u Srpskoj

Porodica Hadžić iz Јanje kod Bijeljine jedna je od najvećih proizvođača mrkve u Republici Srpskoj. …