Velika količina padavina i temperaturne razlike tokom dana i noći za biljke predstavljaju ogroman stres, posebno za one na otvorenom, pod folijom.
Sa ovim problemom se susreo i Aco Živanović, povrtar iz semberskog sela Crnjelovo, kod kojeg su dinju napali insekti. Zbog toga se odlučio za proizvodnju dinje i lubenice u plastenicima. Prema njegovim iskustvima, proizvodnja ovih kultura tako se više isplati.
Živanović, jedan od najvećih semberskih povrtara, sadi lubenicu i dinju na četiri hektara na otvorenom polju, a ove godine prvi put se odlučio za plasteničku proizvodnju lubenice. Plastenik daje bržu i bujniju vegetaciju, biljka prije procvjeta za oprašivanje, a plod pristiže 15-ak dana ranije.
Prvo se bolje proda
Lubenica i dinja, koje prve budu iznesene na tržište, imaju i bolju cijenu. Na ovakav vid proizvodnje opredijelio se jer nije zahtjevna, a podrazumijeva i znatno manje radne snage nego na otvorenom.
Dinja i lubenica moraju imati posrednika u oprašivanju, ili bumbara ili pčelu. Ako je lubenica rano posađena, vrijeme hladno, pčela nema, a samim tim nema ni oprašivanja. Raste samo list, a list ne možete prodati. Zato treba ići u kasniju sadnju ili ubacivati predatore bumbare da obave zaprašivanje kada lubenica počne da cvjeta i zameće, pojašnjava ovaj povrtar.
Zbog obilnih padavina, ali i stresa usljed velikih temperaturnih oscilacija, stradala je dinja na otvorenom polju, jer joj je korijen osjetljiv.
Tamo gdje je viroza uhvatila maha vreže se mogu samo počupati. Ima dosta i uvelih biljaka, jer je voda podlila pod foliju, kaže Živanović
Većini povrtara problem predstavljaju insekti, koji su zbog tople zime prezimili u plastenicima. Temperatura se noću kreće između sedam i osam stepeni, a danju pod folijom dostiže i 40 stepeni, što je idealno za njihovo razmnožavanje.
Ima i paprike
Za razliku od drugih povrtara, Živanović nema tih problema. Plastenike je preselio na novo mjesto i ima nove folije. Osim ovih kultura, na površini od 8.000 kvadrata u plastenicima je zasadio i papriku baburu i ljutu, kao i 20.000 strukova crvene roge paprike. Do sada je uradio dva tretmana.
Raznih vrsta virusa paprika ima, a kod nas su najzastupljeniji virus mozaika krastavca, virus šarenila i virus bronzavosti. Te viruse uglavnom i prenose insekti, kaže Živanović.
Zbog nedostatka radne snage Živanović će smanjiti proizvodnju na otvorenom polju, a povećati plasteničku. Ovih dana u 39 plastenika zasadio je 20.000 sadnica crvene roge paprike, koja je veoma tražena na našem tržištu.
Nezadovoljni cijenom
Živanović je počeo prvu berbu paprika, ali nije zadovoljan cijenom.
Uvijek je bilo da se kilogram prvog prinosa plaćao oko 2,5 KM, a sada je 1,6, pa čak i 1,5. Kupci kažu da mogu po toj cijeni da uzmu papriku iz uvoza, a svi gledaju da prođu što jeftinije. Nažalost, ne misle da nije isto uzeti papriku koja je ubrana prije desetak i više dana i koja je bila u hladnjači i ovu našu koja sa njive ide na trpezu. Uprkos teškoćama, moramo se boriti s konkurencijom, zaključio je Živanović.
