Poljoprivredni podsticaji i ruralni razvoj u FBiH: Brojne posljedice i neusklađenost | Agroportal.ba
Agro vijesti

Poljoprivredni podsticaji i ruralni razvoj u FBiH: Brojne posljedice i neusklađenost

Zbog pandemije koja je izazvala krizu na mnogim poljima, vlast u BiH apeluje na povećanje proizvodnje. Akcenat na domaćim proizvodima je i u brojnim svjetskim državama, no struka u BiH zabrinuta je za implementaciju našeg plana te koliko je taj plan dobar. Ono što ističu jeste da povećanje proizvodnje nije dovoljno da bi se poljoprivreda sačuvala jer ta ideja sa sobom donosi i rizike kao što su propadanje i poskupljenje proizvoda.

Ovakve scenarije moguće je izbjeći usklađivanjem donesenih mjera sa mjerama prehrambene proizvodnje istaknula je stručnjakinja za ruralni razvoj Sanela Klarić. U praksi to znači da treba uskladiti proizvodnju sa potrebama tržišta, no prije toga postavlja pitanje načina raspodjele novca za sjetvu.

Kakav je plan federalnog resornog miniszarstva kada je u pitanju sjetva?

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH otvorilo je konkurs za gradove i opštine za poticaje u poljoprivredi, no federalna zastupnica u Parlamentu Sanela Klarić (Naša stranka) ne vjeruje trenutnoj vlasti zbog njihove netransparentnosti u novcu.

Do sada ta sredstva nisu dodjeljivana transparentno. Nema jasnih ciljeva i vizije, dodjela poticaja se više vezala za neke stranačke podobne ljude. Na taj način su se više plaćali glasovi. Nismo imali ljude koji su to vodili u pravom smjeru. Isti su ljudi posljednjih pet godina na vlasti i ne možemo reći da imamo povjerenje u njih da su to vodili dobro i sada nastavljaju to da rade iza zatvorenih vrata.

Smatra da, iako je naznačeno mnogo više novca za poljoprivredu ove godine, ministarstvo nema jasne pravce implementacije te da ponovo ovom problemu nije pristupljeno strateški.

Ja ni u jednom setu mjera koje je resorno ministarstvo predložilo nisam vidjela da ljudi imaju jasnu viziju, da tačno znaju i da imaju jasne ciljeve šta hoće osim da povećamo 50 posto proizvodnje. Koje proizvodnje? Hoćemo li se fokusirati na žitarice ili na stočarstvo…

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u FBiH Šemsudin Dedić kazao je kako su mjere podrške proljetnoj sjetvi bile interventnog karaktera, a da će te mjere u slučaju jesenske sjetve biti modifikovane.

Modifikacije će se, između ostalih, odnositi na plasman proizvoda. Poseban akcenat stavili bismo tada na proizvodnju pšenice i drugih žita uz garanciju otkupa za Robne rezerve FBiH. Naravno, oni proizvođači koji žele biti dio tog programa morali bi ispuniti kriterije proizvodnje i kvaliteta, dok bi oni koji nemaju standarizovan proizvod mogli koristiti podršku bez garancija otkupa”, objašnjava resorni ministar.

Prema riječima Sanele Klarić nisu jasni ni kriterijumi apliciranja za poticaje, a problematizira i princip praćenja onih koji dobiju poticaje naglasivši da u FBiH nemamo dobre sisteme registara tih osoba. Klarić je istaknula da su ljudi na terenu uglavnom zbunjeni novom idejom o povećanju proizvodnje:

Njima je najveći problem što iako hoće da povećaju 50 posto prozivodnju – ne znaju tačno kome da se jave, kada da se registruju, jesu li zakasnili, kada će dobiti taj novac..

Povrh svega novac od poticaja iz prethodne godine neki još uvijek nisu dobili, a jedan dio njih je tek sada dobio zaostale poticaje iz 2019. godine.

Pročitajte još...   BiH može da proizvede hranu za svoje potrebe

Usklađivanje poljoprivrede sa ruralnim razvojem

Poslije rata do danas sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja nikada nije bio u centru pažnje, niti je bio u rukama ljudi koji su vodili te politike na održiv i odgovaran način. Tome svjedoče stalni pritisci poljoprivrednika, štrajkovi i protesti jer im se uvijek kasni u tim poticajima, nema se jasne vizije, strateških ciljeva, da se tačno zna šta će se poticati, šta Bosni i Hercegovini treba, šta se može uzgajati.

Klarić je kazala da sa naznačenih 87 miliona u Budžetu FBiH, poljoprivreda po prvi put dobija količinu novca koja je u skladu sa zakonom. Vlada FBiH najavila je povećanje proizvodnje od 50 posto, ali je, kaže, nejasno kako će povećanje proizvodnje uskladiti sa prehrambenom industrijom, odnosno kako će ponudu uskladiti sa potražnjom.

Nemamo vezu između poljoprivredne proizvodnje i prehrambene indsutrije. 

Treba biti garantovan otkup i veza sa prehrambenom industrijom, da se tačno zna na koje resurse u prehrambenoj industriji mogu računati”, navodi stručnjakinja za ruralni razvoj Sanela Klarić.

Ona objašnjava da samo poljoprivredna proizvodnja nije dovoljna, nego da je potrebna i nadogradnja mjerama ruralnog razvoja koje govore o konkurentnosti, kapacitetima prehrambene proizvodnje, umrežavanju, inspekcijama, labaratorijskim kontrolama i sl.

Na posljednjoj sjednici Vlade FBiH odobrena su kreditna sredstva za projekte ruralnog razvoja za prvi i drugi kvartal 2020. godine, a za cijelu godinu u ove svrhe Vlada je izdvojila nešto više od milion i sto hiljada KM. Klarić objašnjava da su ova sredstva premala za ozbiljnu podršku ovom sektoru.

U momentima epidemiološke krize pokazalo se i da je hitna prenamjena proizvodnje vrlo učinkovita. Mnoge firme u BiH su samoinicijativno počele proizvoditi maske, vizire, čak i respiratore, zbog čega to onda ne bi bilo moguće i institucionalno riješiti u prehrambenoj proizvodnji.

Klarić ističe da je prehrambenoj industriji potrebna i domaća proizvodnja repromaterijala i ambalaže jer zbog krize i usporenosti na granicama kompanije su u nedostatku ovog materijala.

Sada se ljudi snalaze, ali to bi trebalo strateški da se riješi, da se prepozna koje su to industrije koje mogu u ovom momentu napraviti prenamjenu u svojoj proizvodnji i da proizvode ono što nam je potrebno u ovom momentu. Ako govorimo o prehrambenoj industiriji to su razne vrste ambalaža.

Objasnila je Klarić potvrdivši da u bh. firmama postoji mogućnost za prenamjenu proizvodnje.

Kao zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH resornom ministarstvu i Vladi FBiH poslala je Inicijativu sa 13 mjera za povećanje obima poljoprivredne proizvodnje u FBiH koje uključuju potrebne prateće mjere kako bi povećanje proizvodnje bilo uspješno, no odgovor nikada nije dobila.

Kakve mogu biti posljedice na terenu?

Imaćemo nesretne poljoprivrednike koji će baciti većinu proizvedenog ili će im propasti jer nisu na vrijeme plasirali ili nećemo imati dovoljno sirovina za prehrambenu industriju jer nije uvezano kako treba. Ili ćemo imati širenje bolesti jer nije bilo jake inspekcije i veterinarskih nadzora. Ako je 50 posto veća proizvodnja hrane treba da budu i veći kapaciteti za kontrolu hrane. Proizvodnja možda neće biti dobra jer nema dovoljno savjetodavnih službi.

Iznijela je Klarić brojne potencijalne posljedice neusklađenosti novih odluka i naglašava:

Ovo je dosta kompleksno i uvezano, nije dovoljno samo reći ‘hoćemo da imamo 50 posto više proizvodnje.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić je kazao zbog čega je isključena mogućnost da će poljoprivrednicima propasti proizvodi.

Bosna i Hercegovina u ovom trenutku uvozi većinu hrane, tako da nema mogućnosti da se na tržištu stvori višak poljoprivrednih proizvoda bilo koje od poticanih kultura u proljetnoj sjetvi. U svakom slučaju, na domaćem tržištu ima prostora za sve što proizvedemo, prije svega za vlastite potrebe, ali i za otkup i preradu istih.

Najgori scenario za sve bio bi poskupljenje voća i povrća, a Klarić objašnjava na koji način do toga može doći:

Ljudi su izgubili poslove i imaju vremena, podstaknuti su da proizvode u svojim baštama čime se smanjuje potreba za kupovinom. U tom smislu se postavlja i pitanje ekonomije – odnosno potrebno je praviti i ponudu i potražnju. Sve vlade u svijetu sada vide ogroman potencijal u povećanju proizvodnje, ali ne način da svi postanemo poljoprivrednici nego da se domaća proizvodnja i druge prateće proizvodnje podrže.

Klarić je kazala da godinama unazad postoji problem nekonkurentnosti domaćih proizvoda na našem tržištu i da su primorani prodavati proizvode po višoj cijeni od cijene robe koja se uvozi.

Razlog toga je jer nemamo adekvatne poticaje. Dešava nam se da u posljednjih 10-15 godina imamo jeftinije mlijeko koje dolazi iz Srbije i Hrvatske nego što je naše upravo jer nema adekvatnig finansiranja koja bi obezbijedila da taj isti proizvod bude konkurentniji na tržištu.

Ona je kazala kako Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zajedno sa Vladom FBiH treba dobro sagledati kompletnu situaciju.

Pročitajte još...   Pšenica još na njivama, kiša uništava zrno

Resorni ministar Dedić istaknuo je da sve donesene mjere imaju za cilj podršku domaćih proizvoda, a malim proizvođačima je poručio da nema brige o eventualnim viškovima.

Povremene nestašice, zatvaranje tržnica, rast cijena pojedinih proizvoda u ovoj krizi podsjetile su nas na to koliko je važno biti što manje ovisan o uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ubijeđen sam da će naši građani poučeni ovim iskustvom prednost dati domaćim proizvodima prilikom kupovine na malim i velikim pijacama u svim gradovima, ali i u trgovačkim centrima.

Pitanje za milion dolara

Duže od mjesec i po Ministarstvu se javljaju stručnjaci sa različitim prijedlozima, nudeći svoje kapacitete kako bi se na najbolji način izborili sa trenutnom situacijom.

Profesorica Sanela Klarić kazala je da Ministarstvo i Vlada nisu prihvatili pomoć stručnjaka prilikom pripreme i planiranja Korona-zakona:

To je najveći nama problem jer niti imamo transparentne podatke, niti možemo da utičemo da ponudimo svoje kapacitete.

Objašnjava da je uz pomoć stručnjaka mjesec i po dana nakon proglašenja stanja nesreća mogao biti sačinjen vrlo dobar zakon, no u prihvatanju stručnih savjeta je negdje zapelo.

To ni ne čudi jer godinana nisu konsultovani stručnjaci, niti su ih pretjerano uključivali, ali smo mislili da se u ovakvoj situaciji ruše granice između politika i da se ljudi jedni drugima okreću da bi što bolje dogovorili. Svi smo razočarani što nema odgovora na naše preporuke i to je nešto što nas ljuti.

Kazala je Klarić.

Na kraju, zaključila je da se Vlada “posvetila dokumentima” i da nisu iskomunicirali dovoljno sa terenom. Kazala je kako oni nisu u kontaktu sa poljoprivrednicima, privrednim komorama niti sa predstavnicima prehrambene industrije i da će zbog toga biti velikih posljedica.

Izvor

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Proizvodnja uljarica u Lijevče polju sve zastupljenija

Agro vijesti

Ljubav prema proizvodnji piva iznjedrila zanatsku pivaru