Poljoprivredni standardi: GlobalG.A.P. – dobra proizvođačka praksa | Agroportal.ba
Agro savjetiAgro vijesti

Poljoprivredni standardi: GlobalG.A.P. – dobra proizvođačka praksa

Šta je poljoprivredni standard? Poljoprivredni standard predstavlja dokument koji propisuje pravila, smjernice za proizvod ili proizvodni proces. Standardi su usmjereni na pitanje kvaliteta, tehničkih zahtjeva od pravila pakovanja, pa do etičkih, ekoloških i socijalnih pitanja. Važnost standarda je za lokalnu trgovinu i za međunarodnu. U slučaju Balkana GlobalGAP je poljoprivredni standard koji je prije svega bitan za međunarodnu trgovinu i izvoz hrane.

Šta je GlobalG.A.P?

Svrha ovog standarda je obezbjeđenje uvjerenja da je hrana proizvedena na farmi koja je nosilac standarda, zdravstveno ispravna, proizvedena sa minimalnim negativnim uticajem na životnu sredinu što se prije svega odnosi na primjenu hemijskih inputa, a takođe i na odgovoran pristup za dobrobit i sigurnost radnika.

Sam standard imao je svoje faze promjena. Naime, prva verzija standarda bila je poznata pod imenom EUREP GAP, izdata je 1997. godine kao rezultat inicijative trgovaca tadašnjih članovi Euro-Retailer Produce Working Group (EUREP). Zbog povećane brige za bezbjednost proizvoda, očuvanje životne sredine i dobrobiti radnika stvorila se potreba uspostavljanja sistema upravljanja kvalitetom u primarnoj proizvodnji odnosno uspostavljen je princip Dobre Proizvođačke Prakse (G.A.P.- Good Agricultural Practice). 2007. godine EUREPG.A.P se proširuje u obimu, postaje međunarodno priznat od strane trgovaca. Ime se mijenja i standard dobija ime GlobalG.A.P. 

Ciljne grupe

GlobalG.A.P. je privatni standard, sa statusom dobrovoljnog standarda mada posljednjih godina postaje obavezan standard za međunarodnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Standard je fokusiran na primarnu poljoprivrednu proizvodnju što obuhvata opštu proizvodnju, stočarsku proizvodnju, akva-kulturu, proizvodnju voća, povrća, kombinovanih usjeva, kafe, čaja i hortikulturnih usjeva.

Pročitajte još...   Tretman protiv truleži plodova

Uvođenje standarda

Kada se proizvođač odluči za uvođenje Global GAP standarda u svojoj proizvodnji, pristupa se procesu prilagođavanja proizvodnje zahtjevima standarda, nakon kojeg slijedi sertifikacija.

Koraci kroz koje proizvođač treba da prođe su sljedeći:

  1. Angažovanje adekvatnog savjetodavca/konsultanta. Provjereni savjetodavci mogu se naći u bazi podataka dostupnim na jednoj od internet strana na linku
  2. Sagledavanje trenutne proizvodnje i analize kritičnih tačaka- proizvođač, zajedno sa savjetodavcem analizira proizvodnju, mapira tačke koje nisu u skladu sa standardom
  3. Obučavanje zaposlenih u datoj proizvodnji- ovaj korak je poželjan, jer u jednoj proizvodnji/preradi potrebno je imati makar jedno lice koje poznaje procedure sertifikacije, kao i procedure te proizvodnje
  4. Sačinjavanje plana za uvođenje standarda- proizvođač u saradnji sa konsultantom priprema različite planove za intervenciju u proizvodnom procesu u skladu sa zahtjevima standarda
  5. Osmišljavanje sistema praćenja i kontrole u samoj proizvodnji (samokontrola)- potrebno je da proizvođač osmisli način primjene zadatih dokumenata i sistema praćenja, kao i da smisli sopstveni sistem kontrole koji je u skladu sa sertifikatom

Najčešće kontrolne tačke (generalni uvid)

Sertifikacija

Nakon što je proizvodnja/prerada pripremljena za sertifikaciju i uspješno završen proces usklađivanja proizvodnje prema zahtjevima standarda, pristupa se procesu sertifikacije.

Pročitajte još...   Savjet agronoma za bolji prinos kukuruza

U procesu sertifikacije potrebno je učiniti sljedeće:

  1. Odabrati sertifkacionu kuću – pogledati aktuelne na linku 
  2. Prijaviti se kod odabrane sertifikacione kuće
  3. Utvrditi plan rada sa sertifikacionom kućom
  4. Provjera od strane sertifikacione kuće
  5. Ispravka neusaglašenosti
  6. Sertifikacija proizvodnje
  7. Re-sertifikacija standarda se u zavisnosti od standarda vrši na 1-3 godine.

Troškovi sertifikacije

  • Fiksni troškovi sertifikacije za GlobalGAP: 300- 400€
  • Troškovi koju se vezani za površinu zemljišta
  • < 50 ha – 450-550€
  • 50-100 ha- 700-750€
  • > 100 ha – 950-1100€
  • Za usjeve u zaštićenom prostoru (plastenik/staklenik) : 200-300€
  • Troškovi za individualne proizvođače u jednoj grupi: 40-60€
  • Troškovi za individualne proizvođače po jednoj kontroli (auditu) : 250€
  • Rukovanje na farmi: 200-300€
  • Troškovi angažovanja konsultanta: 100-150€ po danu + putni troškovi i troškovi inspektora
  • Troškovi GlobalGAP sertifikacije na godišnjem nivou iznose:
  • Pojedinačni farmer ( jedna posjeta)- 1200€
  • Pojedinačni farmer (više posjeta) – 1500€
  • Grupa proizvođača- 2500€

Značaj uvođenja standarda

Proizvođačima omogućuje efikasniju proizvodnju, zatim povećava konkurentnost farme/gazdinstava/preduzeća na svjetskom tržištu, uklanja barijere internacionalne trgovine, omogućava efikasno uvođenje novih tehnologija i proizvoda, povećava profit. Sa druge strane prednosti za potrošače se ogledaju u sljedećem: obezbjeđuje se snabdijevanje stanovnika zdravstveno bezbjednim prehrambenim proizvodima i redukuje pojava bolesti izazvanih hranom, kao i princip sledljivosti, što potrošačima pruža informaciju o porijeklu proizvoda, odnosno proizvođaču.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Ministar Košarac i ambasador Koč o nastavku izvoza mesa goveda iz BiH u Tursku

Agro vijesti

Mirisni putevi – nova turistička atrakcija u Hercegovini