Za ratare nema odmora ni u vrijeme pandemije. Proljećna sjetva u punom je jeku. Ove godine planirano je da se kukuruzom u Semberiji zasije oko 28.000 hektara.
Optimalni agrorok za proljećnu setvu je od 10. do 25. aprila i ukoliko vremenski uslovi posluže ovaj posao će biti završen do kraja mjeseca.
Na semberskim oranicama traktori uveliko bruje. Vrijeme je poslužilo, pa su predsjetveni radovi obavljeni na vrijeme i kvalitetno.
Ilija Lazić iz Velinog Sela ovih dana ima pune ruke posla. Obrađuje 40 hektara, od čega kukuruzom sije 23 hektara. Nabavio je sjemena, đubriva i herbicide, dobio regresirano gorivo, pa će zasijati oranice u planiranom roku.
Dobro je. Moglo bi biti kiše da natopi brazde, ali i suvu zemlju moramo zasijati. Ove godine sjetva nije poskupila, sve je na prošlogodišnjem niovu. A i ova pomoć ministarstva nam je dragocjena. Vlada preduzima sve što može kako bi sačuvala domaću poljoprivrednu proizvodnju. A mi, uprkos teškoćama, raditi moramo. Požnjećemo samo što posijemo, kaže ovaj domaćin.
Vlada Republike Srpske obezbijedila je regresirano gorivo, koje je za 60 pfeniga jeftinije od maloprodajne cijene, a dovoljno ima i sjemena i repromaterijala. Poljoprivrednicima su, osim agrarnog budžeta koji ove godine iznosi 75 miliona KM, na raspolaganju i dodatna povoljna kreditna sredstva, te sredstva međunarodnih projekata u ukupnoj vrijednosti od blizu 100 miliona KM.
Apel da se sije i sadi
I semberski ratar Boško Radić apeluje da poljoprivrednici izađu u polje.
Ne smijemo oranice pustiti da zarastu u korov i šiblje. Pandemija ne smije biti izgovor za nerad. Pune su poljoprivredne apoteke, u prodaji ima i sjemena i hemije i ostalih repromaterijala. Građani mogu da nas podrže tako što će kupovati domaće, a ne uvozno. Jer ovo što mi proizvedemo sigurno je zdravo i nije zaraženo, kaže Radić.
Radmila Nešković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kaže da vrijeme ratarima ide na ruku i da uz primjenjene agrotehničke mjere mogu očekivati i dobre prinose.
S obzirom na to da smo imali u proteklom periodu izuzetno visoke temperature, zemljište se ugrijalo na odgovarajuću temperaturu. S druge strane, blaga zima, bez snježnog pokrivača, prouzrokovala je nedostatak vlage. Ratari mogu obaviti kvalitetnu sjetvu, međutim klijanje i nicanje usjeva će zavisiti upravo od toga. Moraju voditi i računa o dubini na kojoj vrše sjetvu i obaviti kvalitetnu zaštitu parcela, naglašava Nešković.
Problemi farmera
Virus korona stvara probleme i farmerima. Iako većina poljoprivrednika koji se bave proizvodnjom mlijeka i tovom stoke ima zalihe stočne hrane, strahuju da bi mogli biti suočeni sa nedostatkom stočne hrane, što bi ugrozilo stočni fond.
Očuvati zdravlje ljudi je prioritet, a stoka će se prehraniti kako može, naglašava i Dimitirije Birčaković.
Imam dovoljno kukuruza. Još malo će i djetelina i trava. Razumijemo da su zatvorene granice i da se teško dostavljaju premiksi i koncentrovana hrana. Snalazićemo se kako su to naši stari radili. Najvažnije je da se zaustavi ova pošast i da se sačuvaju ljudi, kaže ovaj farmer, koji se bavi tovom bikova.
Zahvalni zbog vraćanja cijena
Semberske poljoprivrednike ohrabruje i mjera Vlade RS da cijene moraju ostati na nivou na kojem su bile 5. marta. I od inspekcijskih službi očekuju da pojačaju angažman kako bi sprečili divljanje cijena.
I Grad Bijeljina nastoji da pomogne semberskim poljoprivrednicima. Isplatili su putem Agrarnog fonda podsticaje i odobrili i u ovim vanrednim uslovima rad poljoprivrednih apoteka i prodavnica traktorskih dijelova.
Stočna hrana
Ostoja Nikolić u semberskom selu Batković ima farmu sa oko 170 grla, a prije dva mjeseca kupio je u Češkoj 32 priplodne junice koje su u fazi teljenja. Proizvode oko 1.500 litara mlijeka dnevno.
Dnevno mi treba od 800 do 100 kilograma koncentrovane hrane, koja sadrži žitarice, premikse, sojinu sačmu, sojinu pogaču, bajpas proteine. Ako je ne bude na tržištu, moraćemo bez nje. Nastojaćemo da obezbijedimo veće količine silaže i senaže, kaže Nikolić.
