Potpuni sunovrat cvjećarstva | Agroportal.ba
Agro reportažeAgro vijesti

Potpuni sunovrat cvjećarstva

Sunovrat cvijećarstva u BiH

Višemilionske štete zbog svjetske epidemije i vanrednih mjera, neizbježne su po proizvođače cvijeća u Lijevče polju, prvenstveno selima koja pripadaju Gradiški, Laktašima i Srpcu.

Sunovrat cvijećarstva u BII

Cvjećari u Karajzovcima, Petrovom selu, Kukuljama, Trošeljima, Staroj i Novoj Topoli, Aleksandrovcu, Mašiućima, Vilusima, jedinstveni su u stavu da je ova sezona za njih već izgubljena, te da ne znaju kako će podmiriti štetu i nastaviti posao.

Sezona sadnje cvijeća u vrtovima i na balkonima, do sada je u ovom periodu bila u punom jeku, a cvjećari su imali mnogo posla.

Sada je situascija sasvim drugačija, plastenici i rasadnici su puni cvijeća, a proizvođači nemaju gdje niti kome da ga prodaju.

Imam 200.000 sadnica cvijeća. U ovu proizvodnju uložio sam više od 50.000 KM a sada sam, zbog vanredne situacije i opasnosti od virusa korona, u veoma nepovoljnoj situaciji. Ne rade pijace, narodu nije do cvijeća, niko se ne usuđuje da bilo kuda krene. Nemam ni radnika dovoljno jer se plaše zaraze, bez obzira što u mojim plastenicima i rasadniku koristimo sve mjere zaštite od virusa, kazao je Mile Popović iz Karajzovaca, najveći proizvođač cvijeća i ukrasnog bilja u Lijevče polju.

Sunovrat cvijećarstva u BiH

On kaže da će biti zadovoljan ukoliko vrati deset odsto uloženog novca u cvjećarsku proizvodnju ove sezone.

Jedino mjesto gdje prodajem cvijeće je kod kuće, druge mogućnosti nemam, kao ni drugi cvjećari u Lijevču. Prinuđen sam na prodaju cvijeća po takozvanim klizanim cijenama, samo da rasprodam. Najveći problem je, ukoliko sezona prođe, a cvijeće ostane u plastenicima, ako da sve to počistim. Skupo ga je poslije i baciti a svaka prodaja, po nižim cijenama koje obezbjeđuju dio uloženog, bolje je rješenje. požalio se Popović, sada na velikom iskušenju da li će, poslije ovog iskustva uopšte biti u mogućnosti da nastavi višegodišnju djelatnost.

On podsjeća da je, do sada najviše cvijeća prodavao u Hercegovini, centralnoj Bosni, u Krajini.

Pročitajte još...   Uhapšen pukovnik, nezakonito iznajmljivao vojno zemljište

Sada, kaže, ne može ni na putovanje jer je stariji od 65 godina, nego ima mogućnost jedino da se kreće u svojim plastenicima i rasadniku.

Sunovrat cvijećarstva u BiH

Sa deset plastenika u kojima uzgaja rezano cveće i ukrasno bilje, Goran Rašković iz Aleksandrovca u laktaškoj opštini, takođe jedan od najvećih lijevčanskih cvjećara kaže da je ova sezona za njega veoma teška.

Bez obzira kako se završi sezona, sasvim je izvjesno da ćemo imati velike gubitke. Pitanje je kako ćemo zanoviti proizvodnjuu naredne sezone jer nećemo moći nadoknaditi štetu bez pomoći ili stimulativnih olakšica, smatra Rašković.

Inače, cvjećare odavno ugrožava i uvoz, naročito u sadašnjim uslovima.

Pročitajte još...   Sajam "Dani maline 2019" završen uručenjem nagrada posjetiocima

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH prošle godine uvezeno je cvjetnih pupoljka, te svježeg, osušenog, i drugih vrsta cvijeća u vrijednosti približno šest miliona KM.

Polovinu čini uvoz iz Holandije, Ekvadora i Kenije. Istovremeno, vrednost izvoza je tri puta manja.

Sunovrat Cvijećarstva u BiH

Na našem području nema proizvođača rezanog cvijeća koje plasira na inostrano tržište. Mi apsolutno po tome ne možemo konkurisati u Evropskoj uniji. Ne možemo postići adekvatnu cijenu niti kvalitet da bismo uopšte mogli biti konkurentni na drugim tržištima, kaže Boro Blesić , cvjećar iz Vilusa koji dijeli sudbinu ostalih proizvođača u Lijevče polju.

Tri puta više plastenika nego stanovnika

U Gornjim Karajzovcima imaju vodeću ulogu u Lijevče polju po proizvodnji cvijeća.

Osim toga, Karajzovčani imaju neuporedivo više plastenika nego stanovnika, što je takođe fenomen.

Prema statistici Mjesne zajednice Karajzovci, mještani posjeduju 2.000 plastenika. Među rekorderima su Ostoja i Milan Stajčić koji imaju 50 velikih plastenika.

Ovo selo ima skoro 200 kuća i nešto više od 600 stanovnika, koji mahom žive od poljoprivrede. Nekada su se ovdje proizvodili kukuruz, pšenica, djetelina ili soja, te paprike i paradajz.

Izvor

Shares
Slične objave
Agro vijesti

U FBiH nema vakcina i ušnih markica za sitnu stoku

Agro vijesti

Proizvodnja uljarica u Lijevče polju sve zastupljenija