Upravo je završen „Javni poziv za prijavu na Program samozapošljavanja na području Brčko distrikta BiH u 2017. godini“, najveći projekat koji podstiče samozapošljavanje u Brčko distriktu. Projekat zajednički sprovode Vlada Brčko distrikta i Zavod za zapošljavanje Brčko distrkita. Na ovu temu kao i na ostale porazgovarali sa Vladom Jevtićem direktorom Zavoda za zapošljavanje.
Gospodine Jevtić, 2015. godine ste preuzeli funkciju direktora „zavoda“, možete li nam reći šta je to čime možete biti zadovoljni u do sadašnjem radu, a šta je to što sa čime još uvjek niste do kraja zadovoljni?
Prije svega, zadovoljstvo mi je razgovarati sa mladim ljudima koji su se odlučili pokrenuti vlastiti biznis u vremenu kada veliki broj naših sugrađana odlazi u inostranstvo. Entuzijazam i pozitivna energija su nam preko potrebni kako bi izašli iz ovog začaranog kruga u kojem se već duže vrijeme nalazimo te stoga, još jednom pohvale za Vašu ideju i hrabrost koju ste pokazali.
Što se tiče Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, mi smo krajem 2015-te godine potpisivanjem Memoranduma a početkom 2017-te i ugovora sa njemačkom konsultantskom firmom GOPA koja provodi Projekat zapošljavanja mladih YEP a uz finansijsku podršku Vlade Švajcarske ušli u proces reforme koji traje i dan danas. Osnovni cilj reformskog procesa jeste uspostavljanje savjetodavnog procesa nezaposlenih lica u cilju unapređenja uloge posredovanja Zavoda između poslodavaca i nezaposlenih lica što je i osnovna uloga Zavoda. Kao prvi vidljivi rezultat će biti naše skoro preseljenje u novi objekat Zavoda u zgradi bivšeg Merkura koji planiramo u naredna dva mjeseca. Ono što je bitno napomenuti jeste da će Zavod uskoro imati najmoderniji objekat Službi zapošljavanja i Zavoda u čitavoj BiH a sve zahvaljujući obezbjeđenim donacijama Vlade Švajcarske i Brčko distrikta te da je Zavod samo na ovom poslu uštedio oko milion KM.
Preseljenjem u novi objekat nezaposlenim licima će biti omogućen individualno i grupno savjetovanje koje predstavljaju osnov rada u posredovanju svih evropskih Zavoda za zapošljavanje. Na ovaj način, Zavod će biti u mogućnosti današim nezaposlenim sugrađanima ponudi više mogućnosti, olakša i skrati period traženja posla a poslodavcima da ponudi adekvatne radnike.
Dakle, zadovoljan sam što ćemo napokon ostvariti ovaj bitan pomak kako za našu organizaciju ali prije svega za nezaposlene i poslodavce ali sa druge strane nisam zadovoljan činjenicom da se dvije godine čekalo na sve ovo. Sve je moglo i moralo biti urađeno mnogo ranije. Ali okolnosti su bile takve da na njih nismo mogli uticati.
Stopa nezaposlenosti na nivou BIH nije na zavidnom nivou, pa tako ni u Brčkom, koji su konkretni koraci koje zavod preuzima kako bi ste radili na smanjenju iste?
Stopa nezaposlenosti u BiH se kreće između 20 i 21% i konstantno opada već drugu godinu. Razloga za ovaj trend smanjenja je više ali najvažniji su odlazak velikog broja naših građana u inostranstvo ali i postepeno oživljavanje privrede i nove investicije u BiH koje još nisu na zadovoljavajućem nivou, ali je u zadnje vrijeme vidljiv pozitivan trend što nas svakako ohrabruje. BiH a posebno Brčko distrikt se nalazi na granici ka EU i ima izuzetno dobar geografski položaj. Nalazimo se na plovnoj rijeci, imamo luku, u blizini bitnog evropskog koridora, u blizini dva međunarodna aerodroma a imamo dosta povoljnu poresku i podsticajn politiku, te na prvi pogled, visoka stopa nezaposlenosti bi trebala biti još jedan pozitivan signal za investitore. Međutim, BiH ima takođe i dosta činilaca koji potencijalne investitore odbija. To su prije svega politička nestabilnost, loša zakonska regulativa i izražena korupcija koji doprinose atmosferi investicione nesigurnosti i sve dok se ove stvari ne izmjene investitori će se odlučivati za stabilnije i sigurnije države.
Sam Zavod u ovakvim okolnostima ne može mnogo učiniti jer smo mi posrednici između nezaposlenih i poslodavaca. Ukoliko na tržište ne dođe veći broj poslodavaca koji će ponuditi veći broj novih radnih mjesta, sam Zavod ne može ta mjesta ponuditi nezaposlenima jer ih nema. Ono što možemo učiniti jeste da sa postojećim skromnim sredstvima pokušamo da prije svega potaknemo određeni broj poslodavaca i nezaposlenih da iz sfere sive ekonomije pređu u legalne vode što radimo prije svega kroz naše programe podsticaja zapošljavanja i samozapošljavanja. Takođe, trudimo se da kroz usavršavanje metoda našeg rada a prije svega kroz savjetodavni proces bolje upoznamo nezaposlene osobe, dođemo do njih te da ih kroz redovne razgovore i savjetovanje potaknemo da aktivno traže posao, da ih obučavamo o načinima i mogućnostima traženja posla, da im omogućimo da sami sebe nauče predstavljati u što boljem svijetlu, da pišu svoje biografije, motivaciona pisma, da ih motivišemo ali prije svega da ih mi upoznamo te da mi steknemo potrebne informacije o njima kako bi bili u mogućnosti da poslodavcima predložimo one radnike koji bi najviše odgovarali njihovim potrebama.
Ovo je sve veoma komplikovan proces koji iziskuje mnogo strpljenja i obostranog povjerenja. Svjesni smo da uslovi koji poslodavci nude našim nezaposlenim nisu uvijek u skladu sa njihovim željama i da su plate često takve da ne omogućavaju ispunjenje osnovnih životnih potreba ali to su stvari na koje mi ne možemo da utičemo. Ono što je u našoj moći, mi ćemo se truditi da uradimo na najbolji mogući način.
Program samozapošljavanja koji tretnuno sprovodite, zajdno sa Vladom Brčko distrikta, je jedan korak i čini se dosta ispravnim, ali postavlja se pitanje koliko će firme koje se osnuju, uticati na smanjenje broja nezaposlenih?
Program Samozapošljavanja koji provodimo sa Vladom Brčko distrikta je program koji je dao do sada najbolje rezultate jer je trenutna održivost preko 80%. Ako imamo u vidu da se na svjetskom nivou stopa održivosti kreće oko 30% onda moramo biti izuzetno zadovoljni ovim uspjehom ali sa druge srane i svjesni da će procenat uspješnosti sa vremenom opasti jer je čitav program još relativno mlad i treba još vremena kako bi se u potpunosti ocijenili njegovi stvarni efekti.
Drektan odgovor na veše pitanje – svaki novi projekat otvara minimalno jedno novo radno mesto na način da se osoba iz nezaposlenog direktno prevodi u položaj zaposlene osobe a što je mnogo važnije u poziciju pottencijanog budućeg posodava. Dosadašnji rezultati pokazuju da je trećina novih firmi koje su nastale po ovom programu uspjala da u međuvremenu zaposli i dodatne radnike što je izuzetan i neočekivano dobar rezultat. Dakle, nove firme iz ovog programa bi mogle biti rasadnik novih radnih mjesta i pokretač razvoja naše privrede. To je najveći značaj programa “Samozapošljavanja”.
Da li ste zadovoljni odzivom građana na „Javni poziv“? Koliko aplikanata očekujete u ovoj godini?
Mi smo svake godine izuzetno zadovoljni odzivom građana po ovom programu tako da je ista situacija i ove godine jer se po ovogodišnjem javnom pozivu prijavilo ukupno 215 aplikanata. Dakle, na svaki ugovor koji će biti potpisan apliciraju u prosjeku tri nezaposlene osobe što najbolje osllikava kolika je zainteresovanost.
Da li imate sistem kontrole i praćenja lica koja su podržana ovim projektom?
Što se sistema kontrole tiče, naši uposlenici prate izmirenje ugovornih obaveza na mjesečnom nivou i to na način da naši klijenti koji su dobili sredstva za pokretanje novog biznisa svaki mjesec donose dokaze o uplaćenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa. Takođe se kontroliše trošenje sredstava koje je strogo namjensko i plaćanje se vrši po osnovu odobrenog biznis plana. Dakle sredstva se neće pustiti na račun klijenta ukoliko ona nisu u skladu sa usvojenim biznis planom a pored toga na teren izlaze i dvije komisije na godišnjem nivou koje kontrolišu rad ovih firmi i nabavljenu opremu. U slučaju da klijent ne ispunjava preuzete ugovorne obaveze Zavod mu daje određeni vremenski rok da ispravi ove nedostatke i ukoliko se isti ne otklone u naznačenom periodu, protiv klijenta se pokreće postupak dostavljanjem kompletne dokumentacije Pavobranilaštvu u kojoj se traži povrat kompletnog iznosa sredstava koje je klijent dobio po ugovoru. Do sada smo od ukupno 157 odobrenih projekata pokrenuli ukupno tri postupka protiv klijenata koji nisu izmirivali ugovorne obaveze.
Unutar poziva jedan od kriterijuma je „Da lice pokreće djelatnost iz oblasti proizvodnje, poljoprivrede“, koliko zapravo prijava dolazi iz djelatnosti koje se odnose na poljoprivredu?
Što se poljoprivrede tiče, program isključuje primarnu poljoprivrednu proizvodnju jer se program finansira iz sredstava Odjeljenja za privredni razvoj dok primarnu poljoprivrednu proizvodnju pokriva Odjeljenje za poljoprivredu. Zavod je već obavio preliminarne razgovore i sa kolegama iz Odjeljenja za poljoprivredu na temu pokretanja slučnog programa vezanog za primarnu poljopriverdnu proizvodnju i čekamo dalje informacije.
Da li zavod može ponuditi poljoprivrednicima program prekvalifikacije?
Programi prekvalifikacije moraju pokrenuti poslodavci. Dakle, Zavod vrši prekvalifikaciju na osnovu potreba poznatog poslodavca i ukoliko se pojavi ovakav zahtjev te ukoliko je isti opravdan, Zavod će organizovati prekvalifikaciju.
Veliki problem poljoprivrednih proizvođača na teritoriji distrikta, jeste angažovanje „sezonskih radnika“, za privremene i povreme poslove, gdje je primjetan deficit radne snage. Da li zavod ima mogućnost kreiranje posebnog programa, za poljoprivrednike, kojim bi mogli dugoročno ovaj problem riješiti?
Cilj Zavoda je zapoljavanje na duži vremenski period. Sezonski poslovi omogućavaju zapošljavanje na 3-4 mjeseca te radnici najčešće nisu ni prijavljeni ni osigurani nego rade po Ugovoru o djelu te na taj način poslodavci ne uplaćuju poreze i doprinose osim poreza na platu a radnici se nakon isteka tog perioda ponoovo vraćaju na Zavod ili se uopšte ni ne odjavljuju sa Zavoda. Kada imamo u vidu sve ovo ali i ograničene resurse Zavoda, mi smo se ipak u trenutni uslovima odlučili fokusirati na dugoročno zapošljavanje. Upravo radi ovoga svi naši programi zapošljavanja i samozapošljavanja traju po dvije godine.
Međutim, ukoliko neki poslodavac izrazi potrebu za većim brojem radnika za sezonski posao, Zavod će iznaći mogućnost da pozitivno odgovori na ovakav zahtjev.
