Proizvođači pšenice u Republici Srpskoj nisu ni blizu zadovoljni otkupnom cijenom ove žitarice, koja se, kako kažu, kreće od 29 do 31 feninga po kilogramu. Veliki broj uzgajivača odlučuje za njeno skladištenje čekajući bolje dane.
Ove godine je cijena različita i kreće se od 29 do 31 feninga. Veliki broj ljudi koji ima bilo kakav skladišni prostor pšenicu lageruje i ostavlja je nadajući se boljoj cijeni. Konkretno sam radio analizu, vidio sam da je pšenica dobrog kvaliteta i odlučio sam da je lagerujem.
Rekao je Boško Radić, poljoprivredni proizvođač iz Bijeljine.
Proizvođači nisu zadovoljni
Prema njegovim riječima, proizvođači uopšte nisu zadovoljni otkupnim cijenama. One iz godine u godinu sve niže.
Daleko da smo zadovoljni kada je otkupna cijena u pitanju. Mislim da ćemo za tri-četiri godine doći u fazu da uopšte nećemo proizvoditi. TE da ovi mlinovi koji su napravljeni neće imati šta raditi, neće imati sirovina.
Što se tiče prinosa, naveo je da su oni manji u odnosu na prošlu godinu, ali da je kvalitet generalno dosta bolji.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, istakao je za da su na nedavnom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS izašli s preporučenom cijenom pšenice.
Berzanska roba
S obzirom na to da je pšenica berzanska roba, ravnali smo se prema nama najbližim produktnim berzama. To su Novi Sad i Budimpešta. Tako da bi cijena u RS trebalo da bude jednaka cijeni na tim berzama uvećanoj za troškove transporta.
Pojasnio je Marinković i dodao da je to oko 35 feninga po kilogramu.
To je neka cijena s obzirom na to da smo imali izuzetno visoke troškove proizvodnje zbog nerijetko i trećeg tretmana protiv biljnih bolesti zbog kiša i prekomjerne vlage. Tako da očekujemo da bi to moglo na neki način uz subvencije Ministarstva da zadovolji poljoprivredne proizvođače. Te da koliko-toliko ovu kulturu učini rentabilnom ove godine.
U Ministartvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS su istakli da su, osim preporučene cijene, na pomenutom sastanku prezentovani rezultati kontrole proizvodnje pšenice kod korisnika podsticajnih mjera. Te najavili izmjene koncepta podrške proizvodnji pšenice u narednom periodu.
U RS je više od 45.000 hektara pod pšenicom. Prosječan prinos pšenice kreće se između četiri i šest tona po hektaru u zavisnosti od klimatskih faktora, nadmorske visine i kvaliteta zemljišta. Na formiranje cijena pšenice najviše utiču odnos ponude i tražnje na tržištu, kvalitet sirovine, cijena koštanja proizvodnje, cijene pšenice na berzama zemalja u okruženju.
Izvor: Nezavisne