Stotinjak crnih svinja stare autohtone sorte poznatije po nazivu moravka ili fajferica, koje su gotovo istrijebljene, Mladen Gajić iz Gradiške, inače građevinski tehničar, uzgaja na imanju u Gornjim Podgradcima.
On je do skora zapuštene njive u ovom dijelu Potkozarja iskoristio za uzgoj svinja, ali i drugih domaćih životinja. Takođe je zasadio voće i druge biljke.
Mladen, zajedno s majkom Vericom, koja mu mnogo pomaže u ovom poslu, veoma je vrijedan.
Imamo kuću u Gradiški, tu sam rođen, odrastao, školovao se. Pokojni otac je davno kupio posjed u Gornjim Podgradcima, pored rijeke, sa dvadesetak dunuma zemljišta. U blizini je potok, a priroda veoma darežljiva. Prepoznao sam u tome mjesto zdravog života, naravno uz veliki rad i trud.
priča Mladen okružen krdom svinja.
Ovo svinje su na području BiH bile veoma raširene, bili su ih puni obori, ali su prije pola vijeka istrijebljene.
Svi su tada, po preporukama moderne stočarske proizvodnje i stručnjaka, valjda po nagovoru iz Evrope i svijeta, gotovo istrijebili naše autohtone svinje, koje su po kvalitetu sasvim sigurno zdravije od novih sorti. Nekada je naše područje, Kozara i Turjak, naše šume bile pune crnih svinja, koje su se hranile žirom i travom, kupale u potocima.
podsjeća naš sagovornik na prekinutu tradiciju u svinjarstvu.
Mladen se zato odlučio za uzgoj crnih svinja.
Posjedujem tri linije nerastova, veliki broj prasadi i krmača prasilica. Nabavio sam ih na više mjesta i zbog toga prešao stotine kilometara, od Ugljevika do Novog Grada. Ove svinje nisu izbirljive, jedu sve što im se ponudi, najviše travu i sve drugo što pronađu u prirodi, osim koncentrata.
objašnjava Mladen Gajić uslove za uzgoj crnih svinja, naglašavajući prednosti u poređenju s drugim sortama.
Ovaj farmer i građevinac koji nema odmora ni predaha, jer u Podgradcima uzgaja svinje, a povremeno radi na građevini u Austriji i Njemačkoj, kaže da posjeduje više od polovine ukupnog potencijala ovih svinja u BiH.
To najbolje pokazuje u kojoj mjeri su ove kvalitetne svinje, koje se lako uzgajaju, čije meso, slanina i mast su veoma zdravi, istrijebljene. Ohrabren sam u ovom poslu, jer nemam problema u plasmanu, u prodaji. Crne svinje su neznatno skuplje od ostalih, a neuporedivo zdravije.
objašnjava Mladen, odlučan da poveća proizvodnju, da se još više posveti selu.
Potražnja za mesom crne svinje, kaže, sve je veća. Međutim, tek malobrojni se bave njenim uzgojem. Uzgaja se na otvorenom, jer vrlo dobro iskorištava siromašna i niskokvalitetna krmiva. Njena ishrana bazira se na ispaši i šumskim plodovima, uz dohranu žitaricama.
Meso crne svinje, smatraju stručnjaci poljoprivredne struke, izuzetno je pogodno za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, posebno kulena, slanine i čvaraka.
Genetski potencijal, koji sve izvorne i zaštićene pasmine predstavljaju, vrlo je vrijedan, posebno s aspekta biološke raznovrsnosti. Svinja je rentabilna za čuvanje, malo troši hrane, nije zahtjevna. Veterinar joj ne treba, jede sve osim koncentrata. To je najzdravije meso koje postoji, nema holesterola.
ističe Momir Cvjetković, inženjer stočarske proizvodnje iz Gradiške, podsjetivši da ova gotovo zaboravljena rasa dobro napreduje, a krmača godišnje oprasi 20-ak prasadi.
Ovaj stručnjak smatra da je prioritet očuvati stare pasmine životinja, koje su prilagođene lokalnim klimatskim uslovima. Očuvanje, uzgoj i promocija izvornih pasmina domaćih životinja može pomoći stvaranju dodane vrijednosti u stočarskoj proizvodnji.
Zdravo povrće
Mladenu pomaže mama Verica, ponosna na svoju baštu i njegov voćnjak, nastale na krčevini.
Mnogi su smatrali da ovdje ne može ništa da uspijeva, ali se ispostavilo da je to mnogo bolje, zdravije i sočnije nego u ravničarskom dijelu. Svega imamo, a hemijska sredstva ni za šta ne koristimo. Znamo da je naše povrće zdravo i uvijek svježe, iz bašte pa na sto, a u gradu, uvijek smo na pijacu ili u prodavnicu išli u nabavku, nikada ne znajući porijeklo i kvalitet paprike, paradajza, mrkve, luka, krompira.
ispričala nam je Verica Gajić.
Izvor: SrpskaInfo
