Ogorčeni semberski proizvođači traže uspostavljanje pravilnika o otkupu i kvalitetu pšenice. Ovogodišnjom otkupnom cijenom nisu zadovoljni i spremni su na rigorozne poteze
Godina rodna, pšenica ekstra kvalitetna, ali ratari u našoj zemlji nisu zadovoljni. Razočarani su otkupnom cijenom, jer su za kilogram roda hljebnog žita dobili 35 feninga. Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Posavine, kaže da, ako je otkupna cijena pšenice 35 feninga po kilogramu, onda 450-500 grama hljeba ne bi smjelo koštati više od 1,05 KM, a realnost je da košta 1,90, ponegdje čak i dvije marke.
Dobra godina
– Mi smo imali dobar prinos i kvalitet, na kraju smo poraženi cijenom. Ministarstvo poljoprivrede je čak dalo nekim trgovačkim lancima da oni postave cijenu i oni su se dogovorili da to bude 35 ili 36 feninga po kilogramu, rekao je Bakajlić u izjavi za Oslobođenje.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, sa druge strane, za naš list kažu da se na cijenu pšenice ne može uticati. Tvrde kako proizvođače već godinama pomažu kroz podsticaje.
– U posljednjih pet godina kroz podsticaje za proizvođače isplaćeno je oko 50 miliona maraka. Podsticaj po hektaru se kreće oko 580 KM, kazali su nam.
U jednom su, ipak, složni i proizvođači i nadležni. Kažu kako je ova godina bila izuzetno dobra te je, prema relevantnim podacima stručnih službi Ministarstva poljoprivrede i Poljoprivrednog instituta RS-a, u ovoj godini proizvedeno više od 255 hiljada tona pšenice, što je za sedam posto iznad višegodišnjeg prosjeka.
Pored ovogodišnje otkupne cijene, proizvođači generalno problem vide i u uvozničkom lobiju za koji kažu da je jači od države.
– Ako je zakonska marža 10 posto, zašto je onda nemamo i mi kao proizvođači, jer smo mi prvi u lancu, a svi ostali su mlinari i pekari. Tražili smo da se mlinsko-pekarske industrije izbace iz nivoa poljoprivrede, oni imaju povrat na silose i opremu čak do 40 posto, rekao je Savo Bakajlić.
Ministarstvo poljoprivrede RS-a procjenjuje kako je za zadovoljavanje potreba mlinarsko-pekarske industrije potrebno godišnje proizvesti oko 270 hiljada tona pšenice, te u tome vide opravdanje za njen uvoz iz inostranstva.
– Ukupna vrijednost uvoza pšenice u Republiku Srpsku u 2023. iznosila je 39.038.275 KM, što je za 5,77 posto manje od petogodišnjeg prosjeka ukupne vrijednosti uvoza pšenice u RS. Petogodišnji prosjek uvoza pšenice u Republiku Srpsku iznosi oko 95.000 tona, rekli su nam.
Upitan opstanak
Poljoprivrednici su nakon svih dešavanja ovog ljeta jedinstvenog stava – ovako više ne ide. Bakajlić kaže da se na ovome neće završiti te da će, ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, u potpunosti obustaviti proizvodnju, što bi dovelo do katastrofalnih posljedica za Republiku Srpsku, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu.
– U ovakvom bezvlašću, gdje ministar čak ne želi ni doći da razgovara, mi nećemo stati na ovome. Tražit ćemo da se donese dobar pravilnik o otkupu, ali i o kvalitetu. Mlinari uvoze pšenicu iz Mađarske i Srbije i ona se kreće 20 do 30 eura po kilogramu, kao da naša pšenica nije dobra. Tražimo da zaradimo i mi, jer ne možemo opstati u ovakvoj situaciji. Vidite kakva je godina, sve je krenulo nizbrdo. Šta reći, katastrofa, zaključio je Bakajlić u izjavi za naš list.
(oslobodjenje.ba)
