Da bi priključne i pogonske mašine održali u ispravnom tehničkom stanju potrebno ih je na pravilan način i redovno čistiti, održavati, konzervirati i skladištiti. Pogotovo u periodu kada se ne koriste, a posebno tokom zime.
Čišćenje i pranje prskalice
Prva radnja koju treba obaviti prije skladištenja je detaljno čišćenje i pranje.
Posebnu pažnju treba obratiti kod izbora mjesta za pranje zbog otpadnih voda koje sadrže sredstva za zaštitu bilja. Pranje se ne smije vršiti blizu otvorenih vodotoka i izvora vode. Prvo ispiranje sistema cijevi prskalice bi trebalo napraviti odmah nakon prskanja. U rezervoar se ulije manja količina vode koja se prskanjem rasporedi po već tretiranoj površini. Budući da je koncentracija sredstva za zaštitu bilja u toj vodi dovoljno mala, dodatno prskanje neće naštetiti biljkama. Kod pranja prvo treba detaljno oprati unutrašnjost rezervoara prskalice kao i cjelokupan sistem cijevi i mlaznica (čistu vodu pustiti kroz cijeli sistem cijevi), a zatim i cijelu prskalicu izvana. Količina vode za ispiranje treba iznositi oko 10 % zapremine rezervoara. Ako je korišteno sredstvo za koje nije dovoljno djelotvorno samo ispiranje vodom, jer je sredstvo slabo topivo u vodi, postupak čišćenja prskalice obavlja se deterdžentom ili natrijevim hipokloritom.
Konzervacija prskalice
Konzervacija prskalice u zimskom periodu je posebno značajna. Ostaci tečnosti u dijelovima prskalice tokom zime mogu zamrznuti i dovesti do oštećenja.
Konzervacija prskalice započinje ulijevanjem sredstva protiv smrzavanja (antifriza) u posudu za ulijevanje sredstava za zaštitu bilja. U tom trenutku trebaju biti zatvoreni ventili sekcija kako se povlačenjem antifriza ne bi gubila tekućina. Pokretanjem pumpe prvo se ispire rezervoar iznutra, tj. miješa se voda iz tog dijela cijevi s antifrizom. Nakon toga mijenjaju se položaji glavnog usisnog ventila kako bi se povukla voda iz preostalih crijeva na usisnoj strani. Kada u glavnom rezervoaru nestane mješavina vode i antifriza, tada se mora ponovno doliti antifriz u rezervoar za punjenje. Isti postupak se nastavlja s glavnim ventilom za pritisak otvaranjem svih pozicija.
Pošto su ventili sekcija još uvijek zatvoreni, sva se tekućina koja cirkulira prema granama prskalice prolaskom kroz regulator vraća natrag u glavni rezervoar. U toj fazi treba zatvoriti glavni ventil kako bi se podigao pritisak u sistemu te aktivirao sigurnosni ventil. Kada je i u strani cjevovoda pod pritiskom u potpunosti procirkulirao antifriz prskalica je kompletno pripremljena za niske temperature. Na kraju je potrebno mješavinu vode i antifriza propustiti kroz crijeva na granama prskalica. Grane trebaju biti otvorene, a ventili sekcija zatvoreni. Ukoliko su na granama višestruki nosači mlaznica, potrebno je otvoriti samo krajnje mlaznice na svakoj sekciji. Svaka sekcija se konzervira posebno. Na krajnjim mlaznicama se sakupi mješavina vode i antifriza u neku posudu. Sakupljena količina tekućine se ponovno ulijeva u otvor na glavnom rezervoaru.
Uticati na smrzavanje
Nakon nekoliko napunjenih posuda areometrom se mjeri tačka smrzavanja. Cilj je da smrzavanje nastupi tek na -20 do -25°C. Sa prskalice obavezno treba skinuti manometar (u smjeru suprotnom od kazaljke na satu), te ga odložimo na toplo i suvo mjesto, jer u njegovoj cijevi uvijek ostane malo vode koja se može smrznuti. Konzerviranjem s antifrizom protiv smrzavanja u isto vrijeme se čuvaju i sve gumene zaptivke (dihtunge) jer ostaju u vlažnom stanju. Prskalicu treba odložiti na suho mjesto, zaštićeno od nepovoljnih vremenskih uslova. Ako je moguće prskalicu bi bilo dobro pospremiti u prostoriju gdje je temperatura cijelu zimu iznad 0°C. U slučaju da se nema antifriz, slično može poslužiti i zimska tekućina za pranje vjetrobranskih stakala.
Dekonzervacija prskalice
Kada dođe proljeće potrebno je vratiti manometar na prskalicu i izvršiti dekonzervaciju prskalice, tj. ispustiti antifriz. Ispuštenu tekućinu treba sakupiti u neku posudu te se može ponovo koristiti za konzervaciju slijedeće godine uz prethodnu kontrolu tačke smrzavanja. U rezervoar se ulije čista voda, pokrene pumpa i temeljno ispere prskalica kroz mlaznice. Treba podmazati i pogonske dijelove prije pokretanja mehanizacije. Takođe je potrebno prije početka sezone provjeriti kvalitet i istrošenost dizni. Kod istrošenih dizni kvalitet tretiranja nije zadovoljavajući i vrlo često dođe do povećane potrošnje sredstava za zaštitu bilja i povećanih troškova, a i kvalitet pokrivnosti biljnih dijelova nije zadovoljavajući. Cijena novih dizni ne predstavlja toliko veliki trošak da ne bi opravdala sve nedostatke koje stare i istrošene dizne prave pri zaštiti bilja.
Ove mjere se odnose na sve vrste uređaja za zaštitu bilja, a dobro je očistiti, provjeriti i spremiti sve uređaje bez obzira gdje se čuvaju i koji su tip.
