Donji Vakuf dobija jednu od najvećih plantaža lješnika u BiH | Agroportal.ba
Agro vijesti

Donji Vakuf dobija jednu od najvećih plantaža lješnika u BiH

Ideja o zasnivanju zasada lješnika na području općine Donji Vakuf stara je pet godina.

Ideja je potekla od naših prijatelja iz Italije, Fondacija SIE Onlus Alessandria. Prije nešto više od dvije godine boravili smo u  Italiji. Tada smo obišli njihove plantaže lješnika u regiji Pijemont s ciljem upoznavanja tehnologije uzgoja i prerade lješnika.  Prošle jeseni imali smo uzvratnu posjetu stručnjaka  iz Italije, Alberto Pansecchi doktora agronomije i stručnog savjetnika za plantaže lješnika. Višednevnim radom na terenu analizirani su uslovi za uzgoj lješnika na području općine Donji Vakuf. Nakon pozitivnih nalaza određena je lokacija i izvršena priprema terena površine 30 dunuma ili 3 hektara za sadnju lješnika. Zahvaljujući prijateljima iz Italije, koji će obezbjediti sadnice lješnika za ovu našu proizvodnju, i uz podršku načelnika općine Donji Vakuf, Huse Sušića mi smo prošle jeseni  izvršili pripremu parcele na Voćnjaku. Za mjesec april najavljujemo sadnju na, vjerujem,  jednoj od najvećih plantaža na području BiH.

 Rekao nam je Nermin Šutković, direktor Zemljoradničke zadruge “AT” Donji Vakuf.

Pročitajte još...   BiH se obavezala da će Rusiji slati spiskove izvoznika robe visokog fitosanitarnog rizika

Planiran i rasadnik lješnika

Osim plantažnog uzgoja lješnika u Zemljoradničkoj zadruzi “AT” Donji Vakuf planiraju podizanje i rasadnika lješnika. S ciljem pružanja kvalitetnog sadnog materijala svim zainteresiranim proizvođačima. Realizaciji ovog plana prethodi ispunjavanje zahtjevnih uslova i propisa koji regulišu navedenu  oblast.

Lješnik je višegodišnja kultura. Od sadnje do prve berbe treba proći 4 – 5 godina. Puni rod postiže se  6.  – 7.  godine po sadnji.  Za razliku od jagodastog voća, na plantaži lješnika ne treba  toliko radne snage. Ko god se odluči za proizvodnju lješnika mora će da, uz našu stručnu i tehničku pomoć, ispoštuje uslove pripreme zemljišta.  Radi o dugogodišnjoj kulturi za čiju sadnju treba treba oranica duboka jedan metar. Ono što je zaključeno nakon posjete stručnjaka iz Italija jeste da je naša divlja lijeska mnogo manje podložna bolestima i ima veći godišnji rast u odnosu na lijesku u Italiji.

Izvor: Radio Donji Vakuf.

Shares
Slične objave
Agro oglasiAgro vijesti

Male radnje, velike priče

Agro vijesti

Uzgajivači ribe u RS se žale na nelegalan uvoz