Svinjetina će uskoro koštati kao suvo zlato | Agroportal.ba
Agro vijesti

Svinjetina će uskoro koštati kao suvo zlato

Svinjetina će uskoro koštati kao suvo zlato

Crveni alarm zbog afričke kuge svinja oglasio se prošle godine u svijetu i sve upućuje na to da ni 2020. neće biti ništa manje stresna za ovaj sektor stočarstva. Stručnjaci predviđaju da će u narednoj godini četvrtina populacije svinja u svijetu biti „zbrisana” uslijed napredovanja ove smrtonosne bolesti životinja, protiv koje ne postoji vakcina. 

Očekuju nas veliki poremećaji 

To će produbiti globalni poremećaj na tržištu svinjskog mesa i dovesti do novog rasta cijena. Samo u Evropskoj uniji, za godinu dana tovljenici su u prosjeku poskupili za 48 odsto, a prasad za 63 procenta.

Iz mog ugla, prilike u Srbiji su trenutno dobre. Prestali smo s vakcinacijom protiv klasične kuge svinja, zbog čega je ova industrija, jer nije imala mogućnost izvoza, posljednjih decenija pretrpjela gubitak od 200 miliona dolara, kaže prof. dr Ivan Radović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu – Departman za stočarstvo.

Nedavno je, dodaje, napisana i odjava za afričku kugu svinja na teritoriji Srbije i sada se očekuje zvanično rješenje Evropske komisije s tim u vezi. Ipak, Radović upozorava da „niko ne treba da se opusti jer je ta pošast prijetnja za svinjarstvo u svakom momentu”.

U Srbiji je prosječna cijena tovljenika prošle godine bila za desetak dinara viša nego u 2018, a očekivano je da će se trend poskupljenja nastaviti i u 2020.

Globalno gledano, i dalje nas očekuje veliki manjak svinjskog mesa na tržištu. Ako znamo da je svinjsko meso najjeftiniji animalni protein, posle živinskog, nesumnjivo je da će ta vrsta proizvodnje morati da se zaštiti, ističe naš sagovornik. Za one zemlje koje budu obavile odgovarajuće biosigurnosne procedure i zaštitile granice i svoje farme, cijena tovljenika će biti kao suvo zlato.

Industrija u problemu 

U Srbiji, kaže Radović, godinama vlada klanični monopol, gdje prehrambena industrija funkcioniše nezavisno od primarne proizvodnje. Epilog svega toga jeste da je primarna proizvodnja neprestano trpjela. Ali uvjeren je „da polako dolazi kraj tome” budući da će, za tri godine od prestanka vakcinacije protiv klasične kuge svinja, proizvođači moći da izvoze žive tovljenike bilo kojoj klanici u okruženju. Cijene u Srbiji su trenutno niže nego bilo gdje u Evropi, što znači da sasvim sigurno kupujemo pretežno domaće meso, jer je uvoz postao neisplativ.

U Srbiji radi oko 900 klanica svih kapaciteta. Prema mojim procjenama taj broj će se drastično smanjiti, praktično prepoloviti, jer na tržištu neće biti dovoljno tovljenika, a njihova cijena će biti visoka. One klanice koje imaju skupu tehnologiju, ili su se preinvestirale, teško će moći da podnesu novonastale tržišne prilike, kaže naš sagovornik.

Uz to, kupovna moć stanovništva je niska, tako da proizvođači visoke nabavne cijene neće moći da kompenzuju kroz više cijene suhomesnatih, trajnih, polutrajnih i svježih proizvoda. U perspektivi, klanična industrija će imati veoma veliki problem, upozorio je naš sagovornik. Ta industrija će morati da razmišlja o ugovaranju proizvodnje tovljenika i to možemo da očekujemo već početkom godine.

Pročitajte još...   Žene predvode nove prakse u poljoprivredi

Kinesko tržište 

Cijela Evropa trenutno se priprema za isporuku svinjskog mesa za kinesko tržište. Kina, kao najveći proizvođač i potrošač ove vrste mesa, pretrpjela je velike gubitke zbog afričke kuge svinja. Dalje smanjenje kineskog stada svinja očekuje se u prvoj polovini 2020. godine. Predviđa se da će oko 50 procenata malih kineskih farmi napustiti industriju, a uvoz svinjskog mesa mogao bi da dostigne 4,6 miliona tona 2020. godine, što je više nego ikad ranije. Naš sagovornik kaže da se procjenjuje da će toj zemlji biti potrebno 11 godina da vrati proizvodnju na nivo koji je imala prije samo godinu dana. Ima li Srbija u takvim okolnostima šansu da podigne stočni fond?

To u svinjarstvu nije moguće brzo uraditi. Da bi se povećao broj kvalitetnih priplodnih grla potrebno je da prođe određeni period. Na nama je da sačuvamo ono što imamo i polako, korak po korak, uvećavamo primarnu proizvodnju, kaže profesor Ivan Radović.

Izvor

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Ministar Dedić potpisao ugovore za sufinansiranje projekata u poljoprivredi vrijedne 450.000 KM

Agro vijesti

U FBiH nema vakcina i ušnih markica za sitnu stoku