Od početka ove godine u Semberiji je primjetna nestašica meda. Loše vrijeme koje sprečava ispašu, manji prinosi i misteriozna bolest koja odnosi pčelinja društva. Samo su neki od razloga negativnog trenda, koji je, prema statistikama, pogodio i ostatak zemlje, ali i veći dio Evrope.
Povećana potražnja za medom s jedne strane i nepovoljne vremenske prilike koje uzrokuju smanjene prinose s druge strane, dovele su do nestašice meda u Semberiji od početka godine.
Nema meda za prodaju
Pčelar Milorad Vasić od početka ove godine nema med za prodaju. Iako tokom sezone u prosjeku izvrca oko tonu meda.
Interesovanje je postalo mnogo veće sa pojavom pandemije. Ali prošle i pretprošle godine ga je bilo mnogo manje, bio je manji rod. Zadnjih nekoliko mjeseci je nestašica, rekao je Vasić.
Posljednjih godina pčelari i na našim prostorima susreću se sa tzv. misterioznim nestankom pčela. Koji se dovodi u vezu sa sindromom kolapsirajuće kolonije. Ova pojava prisutna je u Evropi od 2006. godine. Na našim prostorima prvi veći slučaj misterioznog nestanka pčela registrovan je prije sedam godina u Modriči.
Miladin Tešić, pčelar
Ima pojava da nema pčela u košnici. Da li je to od varoe, da ljudi nisu tretirali, pa su pčele napustile ili ovo iz literature, misteriozna bolest, nestanak pčela, kazao je Tešić.
Iako u pčelinjaku Tešića na obroncima Majevice nisu imali tu vrstu gubitaka, kažu da su problemi pčelinjih društava sve izraženiji. Prinosi su sve manji. A tome doprinosi i nekontrolisana i neodgovorna upotreba pesticida i prskanja.
Milorad Vasić, pčelar
Nesavjestan odnos ljudi iz poljoprivrede, mislim na ratare i voćare. Koriste nedozvoljena sredstva koja umanjuju imunitet pčela. Pčele se bore s time, ali njihov imunitet strada, dodao je Vasić.
Marko Tešić, pčelar
Uz to, pojedini pčelari, u jurnjavi za profitom, iscrpljuju pčele uzimajući iz košnica i posljednju kap meda. Što nikako nije dobro, kaže jedan od najmlađih semberskih pčelara, dvadesetogodišnji Marko Tešić.
Previše se forsiraju pčelinja društva. Iako ne mogu da unose i za sebe i za ljude. I onda čini veliku štetu za njih, istakao je Tešić.
Pčelari se uzdaju u stabilizaciju vremenskih prilika koja će omogućiti ispašu pčela. A samim tim i nove količine meda. Međutim, na duge staze, alarma za uzbunu je mnogo. U bliskoj budućnosti BiH bi se mogla susresti sa većom nestašicom meda. Zbog čega je neophodno sistemsko rješenje i zaštita pčelinjih društava od štetnih faktora.
Izvor: BHRT
