Iako prirodno bogata šumama, Austrija na godišnjem nivou iz Bosne i Hercegovine uveze oko sto miliona maraka proizvoda od drveta. Ali uglavnom onih s niskim stepenom prerade poput ogreva.
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju kako je izvoz iz BiH u posljednjih pet godina iznosio oko pola milijarde maraka. Te da je učešće namještaja u toj sumi bilo tek oko 40 odsto.
Da bi se situacija popravila, arhitekte, dizajneri i proizvođači iz Bosne i Hercegovine će s kolegama iz Austrije raditi na zajedničkim proizvodima u industriji drveta. Te u proizvodnji namještaja, kako bi se saradnja podigla na viši nivo.
Značajno prirodno bogatstvo
Kako je zaključeno na poslovnom forumu privrednika, koji je u petak održan u Sarajevu na temu “Drvo, arhitektura i dizajn”, dvije zemlje raspolažu značajnim prirodnim bogatstvom, ali i referencama na svjetskom nivou.
Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže kako je zadnjih godina BiH napravila iskorak u proizvodnji dizajniranih proizvoda od punog drveta, koji postižu dobre rezultate ne samo u Austriji, nego i u cijeloj Evropi.
Cilj foruma jeste da u drvoprerađivačkom sektoru, zajedno s udruživanjem arhitekata, dizajnera i proizvođača dvije zemlje, saradnju dovedemo na viši nivo, stvaranjem proizvoda sa dodatom vrijednošću. A samim tim i s višom cijenom. Naš cilj je da takvi proizvodi budu integrisani u uređenje hotela i sličnih objekata. Ne samo na našem, nego i na evropskom tržištu.
Višnja Košćak, predstavnica klastera Štajerske, čije je sjedište u Gracu rekla je da je šumsko bogatstvo u BiH i Austriji među najvrednijim resursima i jedne i druge zemlje.
Tradicija gradnje drvetom
Prema njenim riječima, BiH i Austrija po pitanju kadrova i drvoprerađivača imaju najbolje eksperte, koji osim znanja i vještina imaju ljubav i tradiciju gradnje drvetom i prerade proizvoda od drveta.
Želimo pričati o drvetu u konstruktivnom smislu, arhitekturi, te pokazati visokotehnološke mogućnosti koje ono daje u izgradnji visokih stambenih zgrada, sportskih i turističkih objekata, ali i uvezati arhitekte iz BiH i Austrije, kao i kompanije, da bi mogli ponuditi te proizvode.
Koščakova kaže da su klasteri odličan instrument za uvezivanje i pomoć firmama prilikom inovacija i nastupa na inostranom tržištu, jer oni okupljaju kako firme iz oblasti šumarstva i drvne industrije, tako i eksperte koji se bave drvetom.
Salih Teskeredžić, dizajner i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sarajevo, kazao je da su mnoge naše kompanije, oslanjajući se na tradiciju rada sa drvetom, postigle izuzetne rezultate na evropskoj sceni kada se radi o dizajniranom namještaju.
Principijelno, moj stav je da treba razvijati vještine. A ne samo oslanjati se na prirodne resurse, koji su svugdje ograničeni.
Inače, spoljnotrgovinska razmjena BiH i Austrije u prošloj godini bila je oko dvije milijarde maraka. Ova zemlja je jedna od rijetkih s kojima BiH ima pozitivan bilans, tačnije izvoz je veći od uvoza.
Izvoz iz BiH u Austriju u posljednjih pet godina:
Godina Drvo i proizvodi od drveta Namještaj
2018. 52,24 miliona KM 45,18 miliona KM
2017. 54,26 miliona KM 38,24 miliona KM
2016. 55,75 miliona KM 36,50 miliona KM
2015. 46,69 miliona KM 42,13 miliona KM
2014. 48,39 miliona MK 40,08 miliona KM
Izvor: Nezavisne.
