Tek zasijani usjevi na širem području općine Sanski Most već su na udaru divljih svinja. Koje se u krdima spuštaju s planinskih obronaka u potrazi za hranom, a poljoprivredni proizvođači su očajni. Kažu kako se nikad dosad nije dešavalo da ove životinje nanose štetu poljoprivrednim usjevima u ovo doba godine. A to pripisuju značajnom povećanju njihove brojnosti.
Poljoprivrednik Senad Kugić iz sela Modra, koje je udaljeno dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, kaže kako mu je u potpunosti uništeno više dunuma zemljišta zasijanog kukuruzom i krompirom.
Gledaj u nebo gledaj sad i u šumu
Kad sam došao na parcelu, ona je doslovno bila preorana. A divlje svinje su povadile zasijano zrnevlje kukuruza. Nešto dalje ista situacija je i sa tek zasijanim krompirom. Više nije dovoljno što stalno gledamo u nebo zbog vremenskih prilika, već moramo i u šume, kaže Kugić.
Dupli troškovi
Pita se isplati li se u takvim okolnostima uopšte obavljati poljoprivrednu sjetvu? Posebno zbog toga što su sjemena i repromaterijal značajno poskupjeli.
Dodaje kako ponovno zasijevanje opustošenih parcela izaziva nove troškove. Njegove nevolje dijele i drugi poljoprivredni proizvođači. Među kojima i Hajro Beširević, na čijim su usjevima divlje svinje također načinile štetu.
Bio sam prinuđen da ogradim parcele električnim pastirima. Međutim, nisam u situaciji da ogradim sve. Jer su u pitanju velike površine zemljišta i potrebno je mnogo novca. Divlje svinje su ranije napadale stabljike kukuruza, ali se dosad nije dešavalo da iskopavaju i jedu sjemena, kaže Beširević.
Već su upozoravali nadležne
Poljoprivrednici u Sanskom Mostu su i ranije upozoravali na problem s divljim svinjama. Koje obično u kasno ljeto i ranu jesen pustoše poljoprivredne usjeve čineći značajnu štetu. Smatraju kako je potrebno da se u rješavanje ovog problema uključi i lokalno lovačko društvo.
Lovci nemoćni zbog lovostaja
Međutim, u Lovačkom društvu “Sana” ističu da su nemoćni jer je trenutno na snazi lovostaj. Te da, s obzirom na zakone koji regulišu ovu oblast, ne postoji mogućnost organizovanja lova.
Dobri poznavaoci svijeta životinja ističu kako zbog sve praznijih sela divlje svinje bez straha dolaze iz viših predjela u niže i blizinu naseljenih mjesta, te nanose štetu poljoprivrednim kulturama.
Izvor: Nezavisne