Petak , Oktobar 18 2019
Početak / Agro vijesti / Vlast u FBiH bi da razvija poljoprivredu bez povećanja budžeta

Vlast u FBiH bi da razvija poljoprivredu bez povećanja budžeta

Vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine za ovu godinu planiraju izdvojiti 69,7 miliona KM za poljoprivredu, što je dosta ispod zakonskog minimuma. Međutim, kroz programe ekonomskih reformi, koji su dostavljeni Evropskoj uniji, govori se o razvoju poljoprivrede i povećanja broja zaposlenih, što bh. poljoprivrednici smatraju velikim apsurdom.

U dokumentu “Program ekonomskih reformi FBiH za period od 2019. do 2021. godine.”(PER), koji je sastavila Vlada FBiH, navodi se da će realizacija planiranih aktivnosti iz oblasti poljoprivrede doprinijeti održivom i stabilnom rastu poljoprivredno-prehrambene proizvodnje te osigurati bolji životni standard poljoprivrednika u BiH. Također se navodi kako se očekuje i povećanje broja zaposlenih u poljoprivredi. Ovaj program dostavljen je Evropskoj komisiji.

Neostvarive reforme

Međutim, stvarna slika na terenu u potpunosti je drugačija, govore nam poljoprivrednici u FBiH.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžad Bićo ističe kako je nemoguće sa 69,7 miliona KM očekivati razvoj poljoprivrede te povećanje proizvodnje i broja zaposlenih. Prema njegovom mišljenju, reforme iz PER-a su neostvarive.

Ne znam šta ovi naši sastavljaju. Kakvi su to programi i procjene? To je doslovno lupetanje”, kaže Bićo te nastavlja: “Poljoprivrednici su ogorčeni jer se ne poštuje zakon koji su donijele vlasti u Federaciji BiH, a koji kaže da se iz budžeta FBiH za poljoprivredu mora izdvojiti od tri do šest posto. To bi, ako uzmemo zakonski minimum, trebalo iznositi blizu 80 miliona KM. Ne poštuju ni strategiju koju su donijeli, a koja predviđa budžet za poljoprivredu od 130 miliona KM. Uz ovolika izdvajanja mi nismo ni blizu napretka, a to su pokazale i prethodne godine.

Bićo dodaje kako se uz ovakvo stanje u budućnosti može očekivati samo smanjenje broja zaposlenih u poljoprivredi. 

Kažnjavaju se obrtnici koji su povećali proizvodnju

Ljudi koji povećavaju proizvodnju u poljoprivredi, kažnjavaju se zbog inspekcija i kontrola. I to obrtnici koji su zaposlili nove ljude i povećali prozvodnju. Naša poljoprivreda će biti sahranjena ako država ne zaštiti domaću proizvodnju i ne poveća izdvajanja za poljoprivrednike.”

U Crnoj Gori, koja je dosta manja država od BiH i koja gotovo i nema razvijenu poljoprivredu, budžetska izdvajanja za ovaj sektor iznose više od 52 miliona eura, odnosno više od 102 miliona KM. 

Hrvatska je prije ulaska u Evropsku uniju imala budžet za poljoprivredu od milijardu KM. Danas je poljoprivreda ove zemlje čvrsto na nogama, podsjeća direktor sarajevske mljekare Milkos Adin Fakić.

Kako kaže Fakić, poljoprivreda u BiH je ekstenzivna, a najveći razlozi za to su što se budžet za poljoprivredu godinama ne mijenja i ostaje na veoma niskom nivou.

Hrvati su proizvodili 750 miliona litara mlijeka godišnje. Danas proizvode 400 miliona litara mlijeka. Imali su 23.000 farmera, a danas imaju 9.000 farmera. Dakle, shodno tome, BiH koja je potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i koja 1. februara 2020. godine otvara svoje granice za uvoz proizvoda iz EU. Time potpisuje konačnu presudu poljoprivrednicima u BiH. Dosta je pogrešna percepcija o poljoprivredi u BiH. Govori se o poljoprivrednicima koji stalno nešto traže, a u suštini, nije riječ o tome. Dakle, bh. poljoprivrednik nije konkurentan poljoprivredniku iz EU zbog poslovnog ambijenta u BiH koji je veoma težak za raditi u odnosu na njegove konkurente iz EU.

BiH će preplaviti uvozni proizvodi

Direktor sarajevske mljekare kaže kako je očigledno da Vlada FBiH ne vidi stanje u poljoprivredi onakvim kakvo ono zaista jeste.

Na stranicama Reformske agende nema ni riječi poljoprivreda. Federalno ministarstvo poljoprivrede pokazivalo je inicijativu i želju da se stvari promijene. Međutim, zbog nepostojanja koncenzusa na federalnom nivou vezano za poljoprivredu, nije došlo do povećanja budžeta koji bi sigurno doveo do investicija i zapošljavanja u poljoprivredi. Sam budžet za poljoprivredu nije bio tema. Niti je poljoprivreda bila tema Reformske agende, a kao što možemo vidjeti, ona nije predmet ni naredne godine. Usvojena je srednjoročna strategija pojoprivrede u FBiH kroz koju su planirana izdvajanja značajnih sredstava po godinama, ali ništa se nije desilo. Iz kojeg razloga se pravi strategija koja se neće poštovati.

Tržište će preplaviti uvozni proizvodi

Potpunom primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, bh. poljoprivrednici smatraju kako će naše tržište preplaviti strani uvozni proizvodi koji su jeftiniji. Nakon potpisivanja SSP-a, iz EU su dali vremena bh. poljoprivrednicima da urade određene zahvate koji bi im osigurali konkurentnost u odnosu na poljoprivrednike iz EU. Međutim, Fakić nam kaže kako će naša država teško odgovoriti pritisku izvana.

Litar mlijeka proizveden u BiH košta 0,80 KM, a litar mlijeka proizveden u Mađarskoj 0,40 KM. Razlika je dupla. Mađarski mljekari će u BiH izvesti proizvod jeftiniji od proizvoda u BiH, a razlog za to je nekonkurentnost bh. poljoprivrednika koji imaju mali budžet, ne mogu podići kredite nikako, a i ako ga podignu, kamatna stopa je komercijalna… Bh. poljoprivrednici nemaju dostupna grant sredstva kroz EU fondove, a mi smo posljednjih deset godina izgubili 300 miliona KM grantova jer se vlasti u BiH nisu mogle dogovoriti kako da dođu do tih sredstava.

Poljoprivrednici kažu kako je država BiH obavezna činiti nešto na poboljšanju uslova njihovog rada, u skladu sa svojim mogućnostima. 

Kao rezultat politike neinvestiranja, kako naglašava Fakić, imamo masovan odlazak ljudi koji su apsolutno nezadovoljni stanjem u kojem žive i rade.

Tome svjedoče i podaci Agencije za statistiku u BiH koji kažu kako je BiH za pet godina ostala bez čak 349.000 stanovnika, odnosno bez 11,4 posto populacije.

Bh. poljoprivrednici već godinama ističu koliko je privredna djelatnost kojom se bave važna i prioritetna za sve zemlje EU, ali čini se kako je za vlasti putpuno nebitna.

Podsjećamo, budžet u FBiH još nije usvojen zbog čega su poljoprivrednici nedavno najavili kako će izaći na proteste. Njima je četvrti kvartal poticaja ostao neisplaćen. Zakonski mora biti isplaćen najkasnije do aprila. Međutim, ako ne bude usvojen budžet, neće biti nikakvih isplata. Poljoprivrednici stoga ističu kako su spremni na radikalne mjere i blokade ulica.

 

Izvor: Klix.ba

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Samo u Bh, dok dokoni “traže posao” inžinjeri beru voće, a voćari gledaju i ne vjeruju

Ukoliko voćari hitno ne nađu bar 4.000 berača sezonaca, desetine tona jabuka i krušaka vrhunskog …