Četvrtak , 9 Aprila 2020
Početak / Agro vijesti / Za podsticanje proizvodnje mlijeka 40 odsto agrarnog budžeta

Za podsticanje proizvodnje mlijeka 40 odsto agrarnog budžeta

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas u Novom Sadu da se 40 odsto agrarnog budžeta Srpske, koji iznosi oko 73 miliona KM, usmjerava ka podsticanju mljekarstva.

Mljekarstvo je dobar pokazatelj stanja agrara Srpske. To pokazuje i stalni rast proizvodnje, pa je tako prošle godine proizvodnja mlijeka iznosila 120 miliona litara, godinu ranije 117 miliona litara, a 2017. godine 110 miliona litara mlijeka.

Rekao je Pašalić novinarima poslije razgovora sa pokrajinskim sekretarom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vukom Radojevićem.

On je dodao da rast proizvodnje mlijeka u Srpskoj ne prati i rast broja proizvođača.

Uprkos porastu proizvodnje mlijeka, bilježi se trend smanjenja gazdinstava koja se bave tim poslom. Sada je u Srpskoj oko 4.150 gazdinstava koja se bave proizvodnjom mlijeka. Smanjenje broja gazdinstava nije zabrinjavajuće, jer su kroz isti trend prošle sve zemlje u okruženju. Smanjuje se broj proizvođača mlijeka, ali se povećava broj mliječnih grla, kao i zarada na tom poslu.

Naglasio je Pašalić.

Prema njegovim riječima, osim proizvodnji mlijeka, u Srpskoj se daje podrška i proizvodnji voća i povrća, kao i animalnoj proizvodnji.

On kaže da se u Srpskoj iz godine u godinu sve više novca iz agrarnog budžeta usmjerava na kapitalne investicije.

Kapitalna sredstva, koja su u ovoj godini povećana za 22 do 23 odsto biće usmjerena za nabavku nove mehanizacije i savremenih sistema za mužu. Ta sredstva će se ulagati i u razvoj protivgradne mreže, kao i sisteme za novodnjavanje. Cilj nam je da postepeno smanjujemo direktna plaćanja, da povećavamo sredstva za ulaganja.

Rekao je Pašalić.

On je naveo da se gotovo isti iznos sredstava kao u agrarnom budžetu realizuje i putem raznih projekata.

Riječ je o projektima poput podizanja sistema za navodnjavanje, sistema protivgradne zaštite, novih objekata u poljoprivredi, kao i zaštiti od poplava.

Rekao je Pašalić na konferenciji za novinare u holu zgrade Pokrajinske vlade.

Na pitanje novinara u čemu je osnovna razlika između poljoprivrednih područja Srpske i Vojvodine, on je odgovorio da je to topografija.

U Srpskoj, za razliku od Vojvodine ima dosta brdsko-planinskih područja. Ujedno, u Srpskoj imamo usitnjen posjed koji je danas veličine 3,5 hektara podijeljen u sedam parcela. U takvim uslovima bilo bi iluzorno razvijati proizvodnju, na primjer pšenice, jer bi to za razliku od Vojvodine bilo za nas potpuno neisplativo.

rekao je Pašalić.

Zato je, prema njegovim riječima, Republika Srpska okrenuta proizvodnji u kojoj sa malih posjeda mogu da se dobiju dobri prinosi i ostvari dobra zarada.

To su voćarstvo, ratarstvo, zaštićeni prostori i plastenici. Kada je riječ o brdskim područjima, tamo smo okrenuti pašnjacima i gajenju stoke.

On je istakao da je danas sa Radojevićem razgovarao o mnogim pitanjima od interesa za unapređenje poljoprivredne proizvodnje u Srpskoj i Vojvodini.

Razgovarali smo o tome kako zadržati mlade na selu, jer u toj oblasti imamo i jedni i drugi strašan odliv ljudi u inostranstvo ili zemlje okruženja. Takođe, tema su bile i klimatske promjene, kao i potreba da im se prilagođavamo. Bilo je riječi i o poljoprivrednom savjetodavstvu.

On je objasnio da su savjetodavne službe u Vojvodini najbolje u regionu, te da bi one još više mogle produbiti saradnju sa Srpskom u oblasti agrara.

Zajedno sa Radojevićem danas ću posjetiti i novosadski Institut `BioSens` koji se bavi primjenom informacionih tehnologija u poljoprivredi, jer imamo interes da digitalizujemo tu oblast.

On je naglasio da je predviđena i posjeta Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu.

Poznato je da su profesori novosadskog Poljoprivrednog fakulteta dali veliki doprinos osnivanju takvog fakulteta u Banjaluci.

On je pozvao Radojevića da uskoro posjeti Banjaluku, ističući da i Srpska ima šta da ponudi Vojvodini.

Ovo je naš prvi susret, a nadam se skorom dolasku Radojevića u Banjaluku, jer i mi imamo određena dobra poljoprivredna iskustva koja bi se sigurno mogla naći u primjeni u Vojvodini.

Izvor

Autor Redakcija

Redakcija
Prvi poljoprivredni portal Posavine i Semberije

Provjerite takođe

Bišćani oborili rekorde u otkupu mlijeka

Kako nove tehnologije mogu da pomognu farmerima u Srpskoj?

U Republici Srpskoj evidentan je porast proizvodnje mlijeka. Mljekare su u prošloj godini otkupile oko …