Za radove u polju dnevnica do 50 maraka | Agroportal.ba
Agro vijesti

Za radove u polju dnevnica do 50 maraka




Sezonski poslovi na njivama, u voćnjacima i na farmama u punom su jeku, ali uprkos solidnoj dnevnici, koja je od 45 do 50 maraka, za ove poslove ima sve manje zainteresovanih, piše srpskainfo.

Poljoprivrednici, ali i proizvođači širom Srpske strahuju da radove neće obaviti na vrijeme. Velika gazdinstva i prerađivači u Semberiji imaju veliki problem sa pronalaženjem sezonaca.

Na imanju Mladena Lazića iz Golog Brda ima posla tokom cijele godine. Najviše radnika zaposli se u toku sezone, od početka proljeća do kraja jeseni, kada je i najveća potreba za sezoncima. Oni ističu da posao nije težak, ali priznaju da je malo onih koji žele da rade.

Ja sam zadovoljna odnosom poslodavca pa svake godine radim ovdje. Radim od ranog proljeća do kasne jeseni, kaže Snežana Lazić.

Gordana Spasojević radila je u Lukavcu kao trgovac 15 godina. U Bijeljinu je izbjegla 1992. godine i od tada nije uspjela da nađe stalni posao. Kaže nije lako, ali nema izbora.

Radim od početka marta pa do prvog snijega. Iznosim rasad, berem papriku, krastavac, paradajz. Idem i u duvan. Lakše je kad je domaćin dobar pa nam obezbijedi prevoz do sela i hranu. Ne stidim se nikakvog posla. Skromna je zarada, ali pošto radim cijelo ljeto opet skupim za ogrijev i zimnicu. Školujem dijete pa izbora nemam, kaže ova Bijeljinka.

Šansu za sezonsku zaradu imaju nezaposleni, studenti, srednjoškolci i mnogi drugi.

Pročitajte još...   Planiraju brendiranje paradajza

Jedan od onih koji radi tokom raspusta je Aleksandar Marinković, učenik drugog razreda Poljoprivredne škole u Bijeljini. Aleksandar je jedan od rijetkih koji zarađuje tokom raspusta i koji koristi priliku da od sezonskog posla, kako kaže, stekne radnu naviku.

Brzo sam se navikao. Posao nije težak. Zaradim sebi za džeparac, za more, pojašnjava Aleksandar.

S druge strane, vlasnici malinjaka imaju ogromne probleme u angažovanju radne snage. Organizator proizvodnje i otkupljivač maline Miodrag Stevanović kaže da posljednjih godina angažuju i sezonce iz pograničnih mjesta iz Srbije.

Kada se preračuna, dnevnica sezonskog radnika iznosi 40 do 50 maraka za 10 sati posla i dva obroka, to je granica rentabilnosti poljoprivrednih proizvođača, kaže Đorđe Slavinjak, vlasnik preduzeća koje se bavi preradom voća i povrća.

Naša proizvodnja se zasniva na visoko obučenoj radnoj snazi koju angažujemo u stalnom radnom odnosu. Nažalost, evidentno je da je sve manje radnika raspoloženo za rad u privredi i poljoprivredi tako da se s ovim problemom najčešće suočavaju proizvođači. I prerađivačka industrija snosi posljedice toga. Skuplja cijena sirovine, uključujući i povećanje nadnice, poskupiće poljoprivrednu proizvodnju i naše proizvode tako da ćemo biti i manje konkurentni, ističe Slavinjak.

Ima primjera gdje nemaju problema sa sezonskim radnicima. U prehrambenoj industriji “Sava Semberija” iz Bijeljine kažu da za sada nemaju problema sa sezoncima jer im ponude od zainteresovanih radnika stižu već nekoliko mjeseci.

Angažujemo sezonske radnike u zavisnosti od obima proizvodnje. Najviše sezonaca imamo u septembru i avgustu kada prerađujemo papriku i pravimo đuveč, ajvar. Redovno izmirujemo obaveze prema njima i uglavnom su to isti radnici, kaže rukovodilac proizvodnje Milka Janjić.

Mladi radnik

U jedinoj bijeljinskoj omladinskoj zadruzi “Mladi radnik” kratko su saopštili da odavno nemaju mnogo posla i da su svojevremeno samo za jednu firmu iz Bijeljine imali preko 140 sezonaca, dok je danas taj broj desetorostruko manji.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Povrtari zahtijevaju veće subvencije

Agro vijesti

Ko je i koliko dobio podsticaja u 2019. godini u Brčko distriktu?

Komentariši