Utorak , Novembar 12 2019
Početak / Agro vijesti / Žetva pšenice i moć mlinara

Žetva pšenice i moć mlinara

Na pragu smo žetve pšenice, gde će proizvodnja ove strateške kulture kod nas biti veoma loša za ovu godinu.

Zbog obilnih padavina u maju i nemogućnosti da se primjene sve agrotehničke mjere, direktno će se odraziti na prinos i kvalitet samog zrna. Takvi su bili vremenski uslovi. Poljoprivredni proizvođači nismo mogli uticati na njih. Koliko god da smo uspjeli da primjenimo i sve agrotehničke mjere, ipak proizvodnja na otvorenom zavisi od vremenski faktora koje je nemoguće kontrolisati.

Osnovni problem pred svaku žetvu kojim se spekuliše kod nas je otkupna cijena pšenice. Tako se cijena u zadnje vrijeme formira na osnovu HT (hektolitarske mase 1000 sjemena), količine proteina, glutene i drugih parametera. Takođe, jedan od osnovnih parametara u određivanju cijena, cijena pšenice na berzama, cijena u okruženju i dr. Međutim, ako uzmemo da su ovi parametri za određivanje cijene do nekle relevantni, jedan od najveći probleme kod nas su interni dogovor mlinara. Mlinari bez ikakvih parametara i kretanje cijene pšenice u okruženju i berzama donose cijenu koju dogovaraju između sebe i stvaraju uslove za ostvarivanje ekstra dobiti. 

Dogovorena otkupna cijena

Tako smo prije dva dana imali interni sastanak mlinara gde je dogovorena cijena od 25-27 feninga po kilogramu otkupljenje pšenice. Bez obzira na kvalitet, na cijene na berzama i okruženju, mlinari u Republici Srpskoj tj. Semberiji se već dogovorili oktupnu cijenu. U ekonomiji se ovo naziva kartelski način poslovanja. Sankcionisan je velikim brojem zakona u uređenim država.

Da li kod nas postoji uopšte zakon o kartelskom načinu poslovanja i da li će se primjeniti u ovom slučaju? Šta će Ministarstvo poljoprivrede da uradi povodom ovakvih internih dogovora u otkupu pšenice? Znamo da ne funkcionišu robne rezerve kao jedna od osnovnih mjera u ovakvom načinu poslovanja? Šta će nadležni organi učiniti da sakcionišu ovakav način poslovanja mlinara? 

Mi ne očekujemo nikakve mjere Republičkih organa i Ministarsva poljoprivrede Republike Srpske jer će po običaju ići priča “mi nemamo te informacije”.

Ovakav način dogovaranja ne ostavljaja nikakve pisane tragove, već usmeni dogovor koji svi se pridržavaju radi ostvarivanje što većeg profita za sebe.

Mi poljoprivredni proizvođači smo ostavljeni na milosti mlinara. Oni će da nam uzmu pšenicu po cijena koje ne mogu da pokriju ni troškove proizvodnje. Kamoli nešto da zaradimo u ovoj proizvodnji. Koliko god nam Ministarsvo poljoprivrede, sa jedne strane kroz subvencije pomaže. Sa druge strane nam odmaže zbog bahaćenje i ucjene od strane mlinara. Mi poljoprivrednici ne očekujem neki veliki prinos pšenice u ovoj godini zbog veoma loših vremenski uslova i nemogućnosti primjene svih agrotehnički mjera.

Izvor: Asocijacija poljoprivrednih udruženja Semberije

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Žetva suncokreta, osnovne smjernice

Suncokret (Helianthus annuus) je, pored soje i uljane repice, jedna od najznačajnih uljarica u Republici …