Posljedice ovogodišnje suše već su ozbiljne za poljoprivredu u Republici Srpskoj, a najveće štete pretrpjele su žitarice u Semberiji, Posavini i Lijevče polju, izjavio je za Fenu predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.
On je rekao da su dugotrajni nedostatak padavina i visoke temperature, uz nedostatak podzemnih voda i vlage u zemljištu, ostavili posljedice na ratarstvo, povrtlarstvo i stočarstvo.
– Štete ćemo zbrajati kada krene žetva, ali one su velike, a na žitaricama se već vide golim okom. Ljudi su se snalazili kako su znali i umjeli – rekao je Marinković.
Prema njegovim riječima, posljedice suše bile su manje tamo gdje postoje sistemi za navodnjavanje.
Kao dodatni problem naveo je to što zbog izuzetno suve zemlje poljoprivrednici ne mogu početi pripremu zemljišta za sjetvu uljane repice, iako je prošle godine bio zabilježen trend povećanja zasijanih površina.
Marinković upozorava da će, ukoliko se želi očuvati poljoprivredna proizvodnja, biti potrebno mnogo više ulagati u prilagođavanje klimatskim promjenama.
– Mi više nemamo vlage ni zimi jer je snijeg postao misaona imenica, a nedostaje vlage i tokom proljeća, dok su ljeta sve sušnija – upozorio je.
Posljedice suše osjetile su se i u voćarstvu, gdje se, prema procjeni predsjednika Udruženja voćara RS Dragoje Dojčinovića, očekuje oko 50 odsto manji prinos.
On je naveo da su voćari očekivali oko 40.000 tona voća, ali da taj rezultat neće biti ostvaren, između ostalog, zbog presušenih akumulacija iz kojih se voćnjaci navodnjavaju.
Zbog nedostatka vode plodovi su sitniji i ne zadovoljavaju standarde tržišta, dok bi, prema Dojčinovićevoj procjeni, proizvođači grožđa mogli imati kvalitetan rod uprkos nešto manjem prinosu.
(Fena)
