Mladi koji odluče da se bave poljoprivredom, posebno organskom, moraju da vole zemlju, zavole jednako i sunce i kišu i da se naoružaju strpljenjem. Rezultat će, sigurno uroditi plodom, priča Ana Dolovac (25).
Ana Dolovac, privatna arhiva
Regionalno udruženje stvarna potreba
Ova djevojka često ne zna šta znači jedna smjena, radi ponekad i noću, ali će zato uskoro zaposliti i nove radnike. Misli da naši poljoprivrednici griješe jer misle da je nemoguće proizvoditi organsku hranu. Ne koristi pomoć države, ali kaže da bi dobrodošlo udruženje koje bi spojilo mlade voćare u regionu.
Ana Dolovac, privatna arhiva
“Dolovac Organic” Futog
Ana ima svoj start up „Dolovac Organic“ u Futogu, a u želji da unaprijedi organsku proizvodnju završila je Poljoprivredni fakultet. Brojna istraživanja koja je obavljala tokom izrade diplomskog rada doprinijela su tome da usavrši poslovanje, u kom je već šest godina. Ona u proizvodnji koristi sirovine sa porodičnog organskog voćnjaka i od poljoprivrednog gazdinstva i prodaje na pijaci stigla je do „start up“ faze i plasmana proizvoda u trgovinske lance u Srbiji. Na tom putu je unaprijedila proizvode, naučila da razmišljaju tržišno i trenutno radi na pripremi za izvoz.
Malo je mladih koji se okreću poljoprivredi danas, šta biste savjetovali nekome ko želi da se oproba u tome ili razmišlja o takvom potezu?
Mladima koji razmišljaju da se upuste u organsku proizvodnju poručujem: “Prije svega, morate da volite ovaj posao, da volite zemlju, da budete izdržljivi na suncu i kiši. Naoružajte se strpljenjem i rezultati će sigurno uroditi plodom.
Ipak, potrebni su preduslovi da bi se mlad čovjek danas odlučio za njivu ili voćnjak?
Važna je podrška porodice, finansijska stabilnost i spremnost za stalno stručno usavršavanje.
Koliko je biti voćar fizički težak posao?
Rano ustajemo, pripremamo potreban alat i mašine, hranu i vodu. Vodimo računa da ništa ne zaboravimo, jer nam u suprotnom propada cijeli dan. Do parcela imamo sat vremena vožnje traktorom. Na imanju se podijelimo u borbene strijelce. Kada imamo radnike trudim se da im dobro objasnim koji je njihov posao. Napravimo nekoliko pauza i uživamo u hladovini ispod starog oraha. Kući se vraćamo tek kada završimo planirane aktivnosti. Neopisivo je zadovoljstvo kada sve ide po planu i kada vidimo rezultate svoga rada.
U proizvodnji treba ispoštovati sve neophodne standarde, savladati tehnologiju, imati fizičku snagu da se preradi po 200 kilograma voća u jednom proizvodnom ciklusu.
Ana Dolovac, privatna arhiva
Strah od promjena
U čemu se sve ogleda vaš posao (znamo da vozite i traktor)?
Može se reci da učestvujem u svim poljoprivrednim aktivnostima zajedno sa svojom porodicom. Učestvujem u organizaciji poslova, planiranju, sjetvi, sadnji, održavanju parcela, berbi, preradi, promociji i prodaji.
Uprkos ustaljenom mišljenju da mladi nisu zainteresovani za selo, vi, ne samo da se bavite poljoprivredom, već ste se odlučili i za organsku, mislite li da je ona naša šansa?
Sam prelazak na organsku proizvodnju je najveći izazov u našem radu. Zdravo živimo, zdravo se hranimo i naravno omogućavamo i drugima da uživaju u tim benefitima.
Gdje najčešće griješe naši poljoprivrednici kada je riječ o organskoj proizvodnji?
Mnogi se plaše promjena. Misle da je nemoguće proizvoditi organsku hranu. Tu svakako mogu potražiti savjet svojih baka, dostupna je i stručna literatura, organski proizvođači su otvoreni i spremni da pomognu. Postoje i finansijski problemi…
Šta treba da se promjeni da bi organskih proizvoda i površina bilo više, a ne da se smanjuju kakav je trenutno trend u zemlji?
Neophodna je pomoć od strane države u vidu boljih subvencija, edukacija, promocije i obezbjeđenja plasmana.
Plasman proizvoda
Da li imate problema sa plasmanom, ko su vaši kupci?
Plasman proizvoda počeli smo na organskim pijacama u Beogradu (Blok 44) i u Novom Sadu (Organska ulica na Ribljoj pijaci), kao i preko specijalizovanih prodavnica organskih proizvoda u Beogradu, u Novom Sadu, ali i prodajom na kućnom pragu.
Da li ste pokušali da sklopite posao sa mladima iz regiona – posebno kada je riječ o organskim proizvodima?
Imamo dobru saradnju sa drugim organskim proizvođačima. Razmjenjujemo iskustva i pomažemo jedni drugima. Konkretno sa mladima iz regiona nismo ostvarili neki poseban vid saradnje. Bilo bi dobro da postoji neko udruženje.
Ana Dolovac, privatna arhiva
Krenuli ste kao start up – kako je tekao taj put do trgovinskih lanaca?
Studirala sam na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, smjer organska poljoprivreda, prošla kroz brojne obuke i stekla sertifikat za sušenje voća. Istraživanja tokom izrade mog diplomskog rada pomogla su mi da dobijem status „premium“ proizvoda. Značajnu podršku sam dobila od nevladine organizacije ENEKE iz Niša, za projekat “Matični sok od organskog voća“ i “Voćna rolnica- zdrava poslastica“. Obezbijedili su mi opremu i mašine za rad. Tako je osnovana preduzetnička firma “Dolovac organic i tradicija“, čija je osnovna djelatnost prerada organskog voća: sušenje voća, proizvodnja matičnih sokova, džemova, proizvoda po tradicionalnim recepturama…
Ana Dolovac, privatna arhiva
Prerada sirovina
Prerada sirovina u organskoj proizvodnji je predstavljala neophodan korak u daljem razvoju i podizanje proizvodnje na viši stepen. Specijalizovana prodavnica “Olivia market” je prepoznala kvalitet naših proizvoda i preporučila Design Hub-u za premium proizvode. Zahvaljujući njima i saradnji sa USAID-om dobili smo podršku u vidu tehnologije, dizajna, promocije i plasmana. A bila sam i u programu Erste banke “Korak po korak” koji je namijenjen početnicima u poslovanju. Ostvarena je saradnja sa DM i Delhaize kompanijama u čijim objektima se izlažu naši „premium“ proizvodi.
Imate neobičan proizvod, voćne rolnice – da li su našle svoje kupce i da li planirate slične nove proizvode?
Na naše veliko zadovoljstvo voćne rolnice najviše vole djeca, ali i sportisti i stariji ljudi, kao i svi oni koji vole da se zdravo hrane i uživaju u ukusnoj hrani. U planu je proizvodnja organskih voćnih rolnica od jagode, kruške, kombinacija organskog voća, kao i kombinacija organskog voća sa začinima poput đumbira i cimeta.
Koji su dalji planovi?
Planiram da otvorim nova radna mjesta i investiram u dodatnu opremu. Ne razmišljam o nekom značajnom proširenju. Potrebno je dobro se organizovati i trenutnu proizvodnju učiniti održivom.
Koliko dnevno radiš?
Da bih ostvarila svoje ciljeve često radim u dvije smjene, a ponekad i noću, dok se posao ne završi. Pronađem malo i slobodnog vremena da se družim sa prijateljima, vozim rolere, putujem…
Izvor: Telegraf
