Nedovoljna proizvodnja, niska produktivnost, loši razvojni kapaciteti i niska konkurentnost u poljoprivredno-prehrambenoj industriji doveli su do toga da već godinama unazad u trgovini sa svijetom u ovoj oblasti Bosna i Hercegovina ima godišnji deficit veći od dvije milijarde maraka.
Iz analize trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2014-2018. godina, koja je usvojena na prošloj sjednici Savjeta ministara BiH, može se zaključiti da osim konzumnog mlijeka i smrznute maline, BiH bilježi deficit u razmjeni svih drugih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
U prošloj godini vrijednost izvoza iznosila je 828 miliona KM, uvoza tri milijarde KM. Vrijednost izvoza u odnosu na godinu ranije bila je manja za čak 18 odsto.
Posljedica smanjenja izvoza iz BiH je to što je sve manje robe otišlo na tržište Turske. S obzirom na značajno smanjenje vrijednosti turske lire, i to za 40 odsto. Smanjenju plasmana robe na ino-tržište doprinijele su zaštitne mjere koje je uvela Priština na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Potom i uvođenje 100 odsto carina na uvoz sve robe.
Kao i ranijih godina, u BiH je najviše uvoženo mesa i jestivih klaoničkih proizvoda. Samo prošle godine na to je potrošeno 267 miliona KM. To je povećanje uvoza od 16 odsto. Poslije toga najviše smo uvezli pića, alkohola i sirćeta. Ali i raznih prehrambenih proizvoda na koje se u posljednjih pet godina trošilo između 167 i 201 milion KM. Dominantno mjesto u uvozu imaju svježe rashlađeni komadi s kostima goveđeg mesa, čija je vrijednost uvoza u prošloj godini dostigla 141 milion KM. To je ujedno i najviše u posljednjih pet godina. U poređenju s prošlom godinom uvoz ove robe povećan je za 21 milion KM.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da BiH ne koristi dovoljno prednosti koje joj sporazumi o slobodnoj ili preferencijalnoj trgovini omogućavaju u pogledu izvoza. Dok istovremeno i te kako trpi negativne efekte slobodnog uvoza na domaće tržište.
Problem je sistemske prirode. Domaće vlasti kreirale su poslovno okruženje koje stimuliše uvoz, a destimuliše proizvodnju i izvoz.
Rekao je Gavran, navodeći da su problemi prekomjerna poreska i druga opterećenja domaćih proizvođača, odsustvo tehničke podrške, neefikasna i korumpirana administracija itd.
Blokada izvoza
Ističe da je poseban udar na ovaj sektor bila blokada izvoza na područje Kosova. Reakcija domaćih vlasti ostala je samo verbalna.
Potrebna je strateška podrška razvoju i povećanju proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i njihove prerade jer samo sa zaokruženim ciklusom možemo biti konkurentni i imati dugoročno održiv sektor.
I dalje, najznačajniji partner BiH je Evropska unija s obzirom na to da se oko 39 odsto izvoza plasira na to tržište, dok se 35 odsto odnosi na CEFTA. Značajno mjesto zauzima i Turska, gdje se plasira roba vrijedna 18 odsto. Kada je u pitanju uvoz, očekivano, najviše smo uvezli iz Evropske unije, i to 55 odsto, zemalja CEFTA 29 odsto, a iz ostatka svijeta 13 odsto.
Zanimljiv je podatak da BiH bilježi dobre rezultate kada je u pitanju izvoz puževa. U 2015. godini taj izvoz bio je oko 6.500 kilograma, vrijedan oko 100.000 KM. Da bi prošle godine iz BiH bilo izvezeno 737.590 kilograma puževa, u vrijednosti 11 miliona KM.
Izvor: GlasSrpske
1 Comment