Bogatstvo u botaničkoj bašti profesora Lukića | Agroportal.ba
Agro reportažeAgro vijesti

Bogatstvo u botaničkoj bašti profesora Lukića




Ratko Lukić iz Šamca /75/, profesor istorije u penziji, posjeduje veliku botaničku baštu na placu površine 350 metara kvadratnih, na kojem uzgaja orah, šljive, breskve, višnje, kruške, dunje, ribizle, kupine, te 14 sorti grožđa, prenosi srpskainfo.

To su sorte grožđa našeg podneblja. Gledao sam šta raste na našem prostoru, uzimao u obzir klimu, pa donosio i kalemio. Imam sorte koje dozrijevaju od prve polovine avgusta do prve polovine decembra, pa četiri i po mjeseca jedemo naše grožđe, ističe on.

Lukići imaju posebnu vrstu maline, a sljedeće godine će na jednoj kruški biti četiri sorte krušaka. Kalemio je još tri sorte na jedno stablo; svaka druga grana je drugačija sorta.

Nedostatak prostora natjerao ga je na ovakav sistem rada, pa će naredne godine kalemiti višnju marelicu sa dvije sorte trešanja.

Pročitajte još...   Šljiva na Majevici bogato rodila a voćari u problemu

U Lukićevoj bašti ima ribizli crnih i crvenih, kupina, ogrozda i kultura josa, koja je na našem području nepoznata i sije se na području Temerina, kod Novog Sada, a nastala je ukrštanjem ogrozda sa crnom ribizlom.

Lukići od svog grožđa proizvode od 60 do 130 litara vina, te najmanje 80 do 100 flaša soka, prave slatko od dunja i pekmez od šljive – 100 do 150 tegli.

U poplavama 2014. godine stradale su višnje i breskve. Kruška koju je kalemio na divlju podlogu bila je u vodi pola metra više nego što je njena visina i uspjela je da preživi.

Ratko je samouk “baštovan”, ali ističe da su interesovanje i želja najkraći put do rezultata, te da je gledao poljoprivredne emisije, čitao literaturu i razgovarao sa ljudima koji poznaju tematiku.

Pročitajte još...   Hladnoća i snijeg dokrajčili voćke

Zapisivao je kako se šta radi, kakva je klima bila i na osnovu toga naredne godine vršio korekcije.

Lukić napominje da se sa voćkama koje sam sadi može podmiriti cijela zimnica kada je riječ o slatkim proizvodima, a povrća ima za svakodnevnu vegetaciju u periodu tih kultura.

Sve što proizvede, uglavnom, razdijeli na tri strane – sinu i snahi, zetu i kćerki, te bratu i snahi.

Sve je počelo prije 14 godina kada je od opštine dobio plac. Znao je šta hoće i odmah je krenuo da sadi.

Živio sam u Tuzli od 1968. godine. Imao sam voćnjak, vikendicu, baštu u kojoj je bilo svega, ali je došao rat i morali smo da odemo, priča Lukić.

Počeo je od nule i ostvario ono što je u srcu nosio.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Majevički sir Zarac: Očuvanje tradicije i podrška ženama u udaljenim selima

Agro savjetiAgro vijesti

Priručnik za proizvođače mlijeka

Komentariši