Utorak , Oktobar 15 2019
Najnovije vijesti
Početak / Agro intervju / Budžet za 2018. godinu, Samozapošljavanje u poljoprivredi, Izmjene Pravilnika o podsticajima, trgovina drvnim sortimentima, EU fondovi, planovi za budućnost

Budžet za 2018. godinu, Samozapošljavanje u poljoprivredi, Izmjene Pravilnika o podsticajima, trgovina drvnim sortimentima, EU fondovi, planovi za budućnost

Početak godine je vrijeme kada sumiramo rezultate rada u prošlog godini, uviđamo greške, tražimo poboljšanja te planiramo narednu godinu.

Agroportal je ugostio šefa Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta, Sašu Tanića, sa kojim smo porazgovarali o rezultatima Odjeljenja u 2017. godini te o planovima za 2018. godinu. 

Gospodine Taniću kako ste zadovoljni sa dosadašnjom realizacijom podsticaja za poljoprivredu iz 2017. godine?

Što se tiče podsticaja za 2017. godinu ne mogu reći da sam potpuno zadovoljan, očekivao sam da ćemo brže isplatiti sva sredstva, predviđena budžetom za 2017. godinu. Trenutno je isplaćeno oko 7 miliona i bližimo se isplati svih 80% garantovanih sredstava planiranih pravilnikom, i nakon toga planiramo isplatu preostalih 20 odsto, ili nešto manje, ali ja vjerujem da će biti dovoljno sredstava za 20 odsto.

Koji su razlozi za sporiju isplatu sredstava podsticaja?

Razloga je više, ali suština je u radu službenika unutar odjeljenja. Službenici, usljed preopterećenja poslom, i velikog broja zahtjeva ne stižu da obrade sve na vrijeme i u planiranom roku. Na žalost imali smo i tu nesreću, da su u jeku poslova oko obrade podsticaja, dva službenika, koja direktno rade na obradi zahtjeva za podsticaj, suspendovana. Ono što me raduje jeste da je koleginica Sabrina Drapić, koja važi za jednog od najboljih radika, oslobođena svih optužbi, te očekujemo njen povratak na posao.

Budžet za 2018. godinu je upućen u skupštinsku proceduru, šta možemo očekivati u 2018. godini?

Prijedlog budžeta za 2018. godinu je usvojen na Vladi, te je upućen u skupštinsku proceduru, bliži se i taj krajnji rok za usvajanje budžeta 31.03.2018. godine. Vjerujem da će predloženi iznos od 9.300.000 KM, biti usvojen kao takav, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 700.000 KM. Isto tako smo svjesni da to neće biti dovoljno da pokrije 100 odsto iznos podsticaja, jer će podsticaji sigurno ići do 11 miliona KM, što znači da ćemo morati rebalansom budžeta pokušati obezbijediti dodatna sredstva.

Mogu li poljoprivredni proizvođači očekivati neke izmjene „Pravilnika za podsticaje u poljoprivredi“?

Ne planiramo strukturalne ni vrijednosne izmjene u pravilniku, već će se izmjene odsnositi na uočene greške u tehničkom dijelu, te otaklanjanje nedorečenosti u pravilniku, koje su primjećene. Ono na čemu ću insistirati jeste uvođenje sankcije za lažno prijavljivanje te nenamjensko trošenje sredstava. Jedan od prijedloga jeste, u koliko se utvrdi osnova da je došlo do lažnog prijavljivanja, zabrana korištenja podsticajnih sredstava na period od 3 godine.

Ono što je trenutno medijski aktuelno jeste „program samozapošljavanja u poljoprivredi“, što je prvi put da se takva aktivnost sprovodi?

Formalno ta sredstva u iznosu od 500.000 KM nisu predviđena budžetom za 2018. godinu. Ta sredstva postoje, i obezbijeđena su prije pet godina, a planirana su se za finansiranje kredita za poljoprivredu preko komercijalnih banaka u periodu od pet godina. Ta sredstva su nakon pet godina vraćena na jedinstveni račun trezora, i prema našim informacijama trenutno je na raspolaganju oko 1.600.000 KM.

Od tih sredstava predložio sam, Skupštini,  da se iznos od 500.000 KM izdvoji za „samozapošljavanje“ u poljoprivredi. Sam projekat bi se, na naš prijedlog, realizovao preko Zavoda za Zapošljavanje Brčko distrikta, po kriterijumima koje bi usvojila Vlada Brčko distrikta, na prijedlog Odjeljenja.

Vjerujem da će koalicioni partneri podržati prijedlog, obzirom da prijedlog ima smisla, te je već sada, veliko interesovanje javnosti, medija i poljoprivrednika.

Znači da su sredstva na raspolaganju, te da „sudbina“ poljoprivrednika sada zavisi isključivo od političke volje pojedinaca?

Možemo i tako reći, taj novac stoji, a postoji interesovanje da se ponove kreditni aranžmani, gdje bi smo mi predložili da milion ide u kredine aranžmane za nabavku mehanizacije, a ostatak da se usmjeri na samozapošljavanje. Mislimo da bi to dalo jako dobre rezultate, na terenu, a i povećalo bi stopu zaposlenosti u poljoprivredi. Po meni to je jedna od poslednjih šansi koju imamo za život na selu, kako za mlade ljude, tako i za stariju populaciju.

Usvojena je „Strategija ruralnog razvoja“, te se očekuje otvaranje predpristupnih fondova EU za poljoprivrednike. Da li Odjeljenje za poljoprivredu ima informaciju o daljim koracima te kako će se potencijalna sredstva usmjeravati?

Strategija je usvojene na državnom nivou, i ono što mi trenutno znamo, da se rade akcioni planovi te raspodjela sredstava u određenim iznosima i procentima. Koliko ja znam prijedlog je da jedna trećina ide na institucionalnu podršku, što bi značilo uvezivanje komunikacije između entitetskih ministarstava i Vijeća Ministara, a dvije trećine sredstava bi išle direktno korisnicima u infrastrukturne projekte i unaprijeđenje proizvodnje.

Šta je to što će biti drugačije u odnosu na dosadašnje programe koji su finansirani od strane Evropske Komisije?

Narodski rečeno, entiteske vlade kao i brčansko odjeljenje za poljoprivredu, neće imati uticaja na odabir projekata niti na ocijenu istih. Ukoliko neko ima interes i želi da aplicira, imaće tu mogućnost, preko nadležnih ministarstva i odjeljenja, ali će struka donositi konačan sud. Znači sve projekte će pregledati predstavnici Evropske Unije, te će sva odobrena sredstva isplaćivati diretkno korisnicima, što do sada nije bio slučaj. Nadležna ministarstva, će imati ulogu da u ime korisnika apliciraju te da kasnije, po odobrenju, vrše monitoring utroška sredstava. Nema „garantovanih projekata“, niti procentualne podjele kao do sada. Ukoliko „Brčko“ preda dovoljan broj kvalitetnih aplikacija, i te aplikacije budu ocijenjenje kao pozitivne, sva planirana sredstva teoretski mogu završiti u Brčkom, ili ukoliko ne budemo imali projekata, mogu nas i zaobići.

Dugo godina je pitanje lova na teritoriji Brčko distrkta, pitanje o kojem nema saglasnosti, da li su se stvari pomakle sa „mrtve tačke“?

Što se tiče lova u Brčko distriktu, stanje je nepromijenjeno, zabrana lova je i dalje na snazi. Smjernice su usvojene na vladi, koje predviđaju utvrđivanje granica lovišta te dodijelu lovišta na upravljanje, ali još uvijek nismo napravili nikakav ozbiljniji pomak u tom pravcu. Ono što trenutno imamo jeste inicijativa četiri lovačka udruženja za sastanak sa Gradonačelnikom, Predsjednikom Skupštine te sa mnom kao šefom Odjeljenja. Tražio sam Kolegijum Vlade, na kojem bi smo usaglasili stavove, te održali sastanak sa predstavnicima lovačkih udruženja, da nađemo zajedničko rješenje.

Nakon što su prošle godine entitetske vlade zabranile izvoz trupaca iz Republike Srpske i FBiH drvoprerađivči Brčko distrikta ostali su bez sirovine. Da li imate informacije do kada i da li ste nešto poduzimali po tom pitanju?

Mi nemamo, kao odjeljenje, zvanične informacije. Mi nikada nismo bili ni obavješteni, od strane Vlade Republike Srpske ni od strane Vlade Federacije o uvođenju mjere zabrane prometom drvrnim sortimentima i trupcima za prerađivače sa prostora Brčko distrikta. Možemo reći da su entitetske Vlade samovoljno, bez konsultacije sa nama, na svoju ruku donijele odluku koja ide direktno na štetu naših drvo-prerađivača, usljed nekog njihovog međusobnog obračuna. Usljed nedostatka komunikacije među entitetima, možemo reći da su naši prerađivači ispali kolateralna šteta. Ono što nezvanično znamo, jeste da je „federacija“ svoju odluku promjenila, te da proizvođači iz Brčko distrikta mogu nabavljati sortimente na području FBIH, ali Vlada RS još uvjek nije promjenila svoju odluku. Čim smo dobili informaciju o toj zabrani, mi smo službeno uputili zahtjev prema entitetskim Vladama, da nas obavjeste o donošenju takvih odluka i na osnovu kojih pravnih akata, ali nikada nismo dobili odgovor. Apelovali smo više puta ali na žalost odgovor još nismo dobili.

„Određivanje alternativnih lokacija za zbrinjavanje leševa pasa lutalica“, tema koja je kamen spoticanja, čak je 32. sjednica Vlade zbog ovog pitanja prekinuta?

Odjeljenje je dalo prijedlog, od strane komisije koja je formirana još u vrijeme prošlog mandata, koji je tada jednoglasno uvojen, o određivanju devet lokacija grobnica za pse. Taj prijedlog je došao na Vladu, sa podjelom da se iz svakog naroda daju po tri lokacije, da ne bi bilo da se jednima nameće više. No međutim trenutno taj prijedlog nema podršku od strane reda ministara iz jednog od naroda. Mi smo, kao odjeljenje, spremi da se nađe bilo koje rješenje, jer je stanje zaista alaramantno. Svakodnevno primamo dopise, što od Policije Brčko distrikta što od JP Komunalno po tom osnovu te insistiranje da se pronađe rješenje.

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Spremili milione za nove traktore i priključke

Istekao je rok za 1.000 poljoprivrednika, koji su konkurisali za podsticaje za nabavku traktora i …