Još jedna katastrofalna godina za pčelarstvo | Agroportal.ba
Agro vijesti

Još jedna katastrofalna godina za pčelarstvo

Godina je, po prinosu, kažu pčelari, lošija i od prethodne, za koju su mislili da ne može biti gora, zbog čega meda za prodaju ima vrlo malo. Ovogodišnji med je, potvrđuju, prilično teško kupiti.

Mi smo navikli na loše godine i radosni smo kad je loša godina!? Ovo je, naime, katastrofalana godina. Pčelari neće biti u mogućnosti ni da budu na nekoj nuli, već će morati da prihrane pčele za zimu, tako da će to iziskivati velike finansijske troškove.

kaže predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin.

Skromni prinosi

Konkretno, to ne znači da ovogodišnjeg meda nema uopšte, već da su prinosi vrlo skromni, pa i ponuda na tržištu.

Na to je prvenstveno uticalo vrijeme, koje je u maju bilo jako loše, kao i u prvoj polovini juna. Poslije toga biljke jednostavno nisu medile.

Imamo situaciju, recimo, da su ljudi vodili na pašu vrijeska i tamo gdje se on pojavljuje, jednostavno ne medi. Mislim, ipak, da klimatske promjene koje se dešavaju ostavljaju velikog traga na pčelarstvo i nije isto pčelariti sada i prije desetak godina. Svaka godina je izazov za sebe i to se već ponavlja ko zna koju godinu za redom, što već ima posljedice da ljudi odustaju od pčelarenja. Pčelari koji su imali po 100-150 košnica više to ne mogu da rade i finansiraju, pa odustaju.

kaže Barašin, dodajući da u RS ima oko 3.000 registrovanih pčelara i daleko više neregistrovanih.

Pročitajte još...   "Karta pčelarskih puteva", novi projekat pčelara

Vremenske oscilacije

Niska temperatura je uticala i na pčelinja društva, te je stradala jedna količina pčelinjeg legla i dio pčela.

To je na neki način doprinijelo da dođe do zastoja u razvoju kada je kritično doba u razvoju pčelinjeg društva. Na to se nadovezalo i rojenje pčelinjih društva, koje je indirektno posljedica ovog ranije. Rojenjem se gubi na snazi društva, koje onda nije sposobno da iskoristi pašu. To su neki faktori koji su uticali na proljeće, a poslije je i kišni i sušni period uslijedio tokom ljeta, te je uopšteno loša godina što se tiče vremena.

objašnjava univerzitetski profesor pčelarstva i pčelar iz Gradiške Goran Mirjanić.

Pročitajte još...   Razvio posao sa košnicama: Počeci su bili teški, sada se vide rezultati

Kako ističe, pčelari su se već uveliko ove godine posvetili pripremi za zimu i niko ne razmišlja o medu. Umjesto toga, masovno su krenuli sa prihranom i zdravstvenom zaštitom svojih pčela protiv štetočina. Sve to ove godine je, kaže, počelo mnogo ranije nego što se radi kada su normalni uslovi za pčelarenje.

Sve više falsifikata

Mislim da će sada veliki “podstrek” dobiti i falsifikatori meda, te određeni uvoznici, koji će uvoziti med po nižoj cijeni iz susjednih zemalja, sumnjivog porijekla. Naša preporuka kupcima je da prvenstveno obrate pažnju šta piše na deklaraciji o zemlji porijekla meda, kao i da, dok još ima imalo domaćeg meda, kupe u većoj količini i obezbijede se do narednog aprila i maja, kada se možemo potencijalno nadati novoj količini meda i prinosima.

savjetuje Goran Mirjanić.

Izvor

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Bronzana medalja “Pajić” vinima

Agro vijesti

Ministar Košarac: Adekvatnim politikama smanjili smo uvoz mesa i grožđa u BiH