Nedjelja , August 18 2019
Početak / Agro savjeti / Kako zaštiti usjeve od visoke teperature i suše

Kako zaštiti usjeve od visoke teperature i suše

Visoka temperatura čini štete i kad biljke imaju dovoljno vode na raspolaganju pa toplinski šokovi zbog porasta atmosferskih temperatura postaju jedan od glavnih ograničavajućih činioca za produktivnost biljaka širom svijeta.

Zašititi usjeve od suše

Toplinski stres

Toplinski stres ometa sintezu bjelančevina inaktivirajući brojne enzime. Izaziva oksidativni stres, oštećuju membrane, ograničava diobu stanica i dr. Što jako usporava rast biljaka i snižava tvorbu prinosa.

Npr., prema nekim istraživanjima suša može umanjiti prinos kukuruza do 90 %, pšenice do 60 %, soje do 70 % itd., dok visoka temperatura može umanjiti prinos kukuruza do 45 %, pšenice do 30 % itd.

Suša u nalijevanju zrna žitarica značajno snižava prinos. Naime, proces nalijevanja zrna žitarica regulišu četiri glavna enzima, a njihova smanjena aktivnost u sušnim uslovima ima jak negativan uticaj na prinos glavnih žitarica.

Toplotni stres, i kad je u zemljištu dovoljno vode, ograničava opskrbu vodom i hranjivim materijama.

Šta činiti u cilju smanjenja negativnog uticaja suše?

  1. Duboka zimska brazda – provoditi gdje god je moguće odmah nakon berbe/žetve jesenskih usjeva, kako bi se sačuvala vlaga u tlu kao rezerva za usjeve u sušnom periodu, tlo će se promrznuti i lakše pripremiti za narednu sjetvu. Dublje oranje i stavljanje gnojiva na niže horizonte intenzivira rast korijena u dubinu.
  2. Zatvaranje zimske brazde – obaviti rano u proljeće prije proljetnih vjetrova, sprečava isušivanje tla.
  3. Pravilna gnojidba – dobra ishranjenost uzgajanih biljaka osigurava jači korijenov sustav i bolje korištenje vode i hraniva iz tla.
  4. Ranija sjetva – ako uvjeti tla (vlažnost i temperatura tla) zadovoljavaju, sjetva se može obaviti i nekoliko dana ranije od uobičajenih rokova, kako bi se izbjeglo nicanje i ukorjenjivanje u sušnom periodu.
  5. Sjetva sijačicama – radi boljeg i ravnomjernijeg ulaganja sjemena u tlo, a ne rasipačima mineralnih gnojiva koji dio sjemena ostavljaju na tlu (trave, djeteline, uljana repica). Formirana klica i klicin korjenčić, koji ostanu na površini tla poslije sjetve, pri visokim temperaturama se oštećuju i propadaju.
  6. Sjetva na veću dubinu – u sušnom periodu sjetva do 1 cm dublje od optimalne dubine osigurava dovoljno vlage za klijanje i nicanje.
  7. Valjanje usjeva nakon sjetve – osigurava bolji kontakt sjemena s vlagom iz tla.
  8. Sjetva sorata ili hibrida koji su otporniji na sušu – takve sorte ili hibridi razvijaju čvršći razgranati korijenov sustav bolje upojne moći za vodu i hraniva.
  9. Kultivacija – kao mjera sprečavanja gubitka vode iz tla prekidanjem okomitog kapilariteta u slučaju pojave pokorice.
  10. Sjetva poljoprivrednih vrsta dubokog korijena – uključiti lucernu u plodored gdje god kvaliteta tla dopušta njen uzgoj, te sjetvu ostalih naknadnih ili postrnih usjeva za potrebe veće proizvodnje krme (travne vrste većinu korijenovog sustava razvijaju plitko).
  11. Sjetva siderata – kao pokrovnih usjeva u cilju zadržavanja vlage u tlu.
  12. Sjetva podusjeva – koji dodatno zasjenjuju i smanjuju isušivanje tla.
  13. Prašenje strništa – neposredno nakon žetve smanjuje isparavanje vode iz tla.
  14. Zaoravanjem biljnih ostataka ili stajnjaka – povećava se kapacitet tla za vodu.

Izvor: Agro Savjet

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Bašta bez korova i kopanja

Gdje god postoji ogoljena zemlja, priroda radi na tome da je zaštiti. Pa je jedan …