Analiza zemljišta – Ivana Trifković | Agroportal.ba
Agro savjetiAgro vijesti

Analiza zemljišta – Ivana Trifković

Analiza zemljišta je osnovni preduslov za optimalno korišćenje parcele i potencijala kako zemljišta tako i usjeva.  

Šta je analiza zemljišta?

Analiza zemljišta je utvrđivanje opšteg stanja zemljišta na kojem se planira poljoprivredna proizvodnja. Svaki proizvođač ukoliko planira ozbiljnu i organizovanu proizvodnju prije podizanja zasada treba da izvrši analizu zemljišta, kako bi se podloga na kojoj se planira zasad pravilno pripremila. Analiza zemljišta je prvi korak u poljoprivrednoj proizvodnji, jer je njome uslovljen cjelokupan plan proizvodnje koji će uslijediti nakon tumačenja analize uzorka zemljišta.

Ukoliko znamo da svaka biljna vrsta/usjev ima specifične potrebe za hranjivima, unošenje i doziranje đubriva veoma je bitan faktor za pravilan razvoj usjeva. Analiza zemljišta nam daje informaciju o prisutnim hranjivima u zemljištu na osnovu čega se vrše dalji obračuni potrebne količine đubriva u skladu sa potrebama određenog usjeva. Pozitivan efekat se ispoljava I kroz ekonomski momenat, a to je racionalizacija troškova đubrenja, povećanje prinosa što direktno utiče i na profit.

U poljoprivrednoj proizvodnji Balkana uglavnom je zatupljeno đubrenje bez prethodne analize zemljišta, što stvara kontra efekte u pogledu količine potrebnih hranjiva u zemljištu i negativan uticaj na pravilan razvoj usjeva. Suštinu poljoprivredne proizvodnje čini postizanje OPTIMUMA hranjiva, vode.  I suficit i deficit hranjiva imaju štetno dejstvo na usjev.  

Analizom zemljišta utvrđuje se:

  1. Kiselost koja se obilježava simbolom „pH“
  2. Karbonati CaCO3
  3. Ukupan azot
  4. Kalijum
  5. Sadržaj humusa

Efikasna analiza zemljišta je onda koja je dobijena pravilnim uzorkovanjem zemljišta, jer od toga zavisi tačnost rezultata, a samim tim i ispravnost preporuke i mjera koje se predlažu za konkretan usjev.

Pročitajte još...   Pijačni barometar Bijeljina 12.11.2019

Prema aktuelnoj statistici od 9000 gazdinstava samo 3% vrši redovnu analizu kvaliteta zemljišta što je 270 gazdinstava od 9000.

Šta je prosječan ili reprezentativan uzorak?

Prosječan uzorak sastoji se od 20-25 pojedinačnih uzoraka zemljišta (broj zavisi od veličine i površine proizvodne parcele) koji se miješaju i pravi se reprezentativni uzorak (što je veći broj pojedinačnih uzoraka reprezentativni uzorak bolje predstavlja parcelu)

Vrijeme uzorkovanja zemljišta je nakon skidanja usjeva (ljeto- ukoliko je predusjev ozima strnina ili jesen- posle jarih usjeva). Vrijeme uzorkovanja za voćnjak  je nakon ili prije početka vegetacije, najbolje prije osnovne obrade zemljišta. Tokom uzorkovanja postoje dva načina kretanja po parceli, a to je tzv. „šahovski“ ili „po dijagonali“. Važno je da prosječan uzorak predstavlja ravnomjeran raspored pojedinačnih uzoraka po čitavoj površini parcele.

Slika 1. Kretanje po parceli prilikom uzorkovanja zemljišta

Kako uzorkovati na manjim površinama?

Pribor za uzorkovanje: sonda ili ašov i 1 kofa (za voćnjak i vinograd 2 obilježene kofe), PVC kesa, olovka i papir.

Pojedinačni uzorci se uzimaju sondom ili ašovom na dubini od 0-30cm na parcelama koje su u ratarskoj i povrtarskoj proizvodnji, odnosno na dubini od 0-30cm i 30-60cm na parcelama koje su u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji.

Slika 2. Uzorkovanje zemljišta

Ašovom se izvadi grumen zemlje (slika 1), zatim se uz ivicu rupe zabode ašov pod uglom od 90 stepeni od površine do dubine od 30cm (slika 2). Pažljivo se izvadi ašov sa zemljom, tako da ne ostane na ašovu kada se položi na tlo. Zatim se po zemlji koja je na ašovu nožem napravi „kaiš“ širine 3-4cm po sredini ašova do njegovog vrha. Zemlja na ašovu lijevo i desno od „kaiša“ se odbaci, a „kaiš“ zemlje se ubaci u čistu kofu (slika 3-6). Ovaj postupak se ponovi sa 20-25 ravnomjerno raspoređenih mjesta po cijeloj površini parcele, pri tom se pojedinačni uzorci sa iste dubine ubacuju u istu kofu. Nakon uzimanja posljednjeg pojedinačnog uzorka, zemlja se u kofi dobro izmiješa, usitne se grudve i odstrani se kamenje i biljni dijelovi.

Pročitajte još...   Federacija sprema prvi zakon o rakiji

Nakon ponovnog miješanja zemlje u kofi u poli-etilenske vreće se stavi oko 0,5-1kg zemlje. Ukoliko se uzorkuje zemljište u voćnjaku ili vinogradu, potrebno je sa istog mjesta uzeti uzorak i sa dubine 30-60cm. Procedura je ista s tom razlikom što se „kaiš“ sa ašova ubacuje u drugu kofu predviđenu za uzorke sa dubine 30-60cm.

Uzorke je potrebno pravilno obilježiti, a to podrazumijeva sljedeće podatke na etiketi:

  1. ime i prezime,
  2. adresa (ulica i broj, mjesto, poštanski broj) i telefon korisnika,
  3. katastarska opština,
  4. katastarski broj,
  5. veličina parcele,
  6. dubina sa koje je uzet uzorak,
  7. planirane biljne vrste za gajenje u naredne četiri godine,
  8. u voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji naglasiti da li je voćnjak/vinograd u podizanju ili u eksploataciji
Shares
Slične objave
Agro vijesti

Trivković: Interventni otkup snažna podrška proizvođačima

Agro reportažeAgro vijesti

Zatrpani tonama bijelog luka