Kuga pred vratima tek zanovljenih farmi | Agroportal.ba
Agro vijesti

Kuga pred vratima tek zanovljenih farmi

Pojava afričke kuge u mačvanskom selu Badovinci probudila je stari strah među poljoprivrednicima u Srpskoj jer su, kako kažu, taman krenuli sa zanavljanjem farmi, koje je još prošle godine ova pošast opustošila.

Samo u jednom domaćinstvu u selu Badovinci u Srbiji, koje se nalazi uz Drinu, proteklih dana eutanazirano je 125 svinja, a predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u RS Mišo Maljčić istakao je za “Glas” da u Srpskoj trenutno nema većih žarišta afrčike kuge svinja, ali da je zaraza i dalje prisutna.

– Ovaj virus nikada nećemo potpuno iskorijeniti. Malo je zemalja poput Španije, kojoj je to krenulo za rukom. Kod nas postoji stalna opasnost od zaraze svinja, zbog čega je potrebna preventiva. U Semberiji, koja se naslanja na Srbiju, je smanjen broj svinja i farmeri su dosta preventivnih mjera sproveli, što čine i dalje – kazao je Maljčić.

Dodao je da se mali broj poljoprivrednika opredjeljuje za ubacivanje novih životinja u farme, jer je mnogo vremena potrebno da se zanovi proizvodnja krmača i prasadi.

– Dosta uzgajivača odustaje od toga, jer je to četiri puta teži posao od tova svinja. To se održava i na ponudu, tako da ćemo za nadolazeće praznike ponovo osjetiti manjak krmača. Ukoliko u narednom periodu skoči cijena prasadi u Evropskoj uniji, veliko poskupljenje se može očekivati i kod nas – rekao je Maljčić.

Pročitajte još...   Uljana repica isplativa i po nižoj otkupnoj cijeni

Farmer Žiko Bakajlić iz Gornje Čađavice kod Bijeljine, koji se svinjogojstvom bavi više od 20 godina, istakao je da u objektima, koje je ove godine dogradio po najnovijim propisima, trenutno ima 35 krmača i krmka.

– Do prije godinu dana imao sam četiri rase svinja i kombinovan program priplodnog materijala i komercijale, sa blizu 600 svinja. Međutim, zaraza se ovim krajem strahovito brzo širila, a ni službe tu nisu radile kako treba, zbog čega sam i ja ostao bez životinja. Nakon toga sam ušao u potpuni remont farme, kako to nalažu propisi. Farmu sam fizički zatvorio zidom i tu sam prije 90 dana smjestio nove svinje, koje sam uvezao iz Austrije – kazao je Bakajlić, dodajući da je mnogo novca uložio kako bi njegove svinje bile bezbjedne.

Direktor i vlasnik preduzeća “ZP komerc” iz Bijeljine Ljubiša Rosić kazao je da strah od širenja zaraze i te kako postoji. Trenutno na farmi imaju oko 15.000 životinja, što je 50 odsto manje u odnosu na lani.

– S obzirom na to da su Badovinci svega tridesetak kilometara od nas, nije svejedno. Sreća u nesreći je to što je sada dosta manja populacija svinja i virus ne može biti istog intenziteta kao što je bio lani – kazao je Rosić i dodao da bolest svinja ne prepoznaje granice.

Pročitajte još...   Nestašica sjemenskog kukuruza

Farmere je na oprez pozvao i direktor Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan” Dragan Knežević koji apeluje na poljoprivrednike da sve biobezbjednosne mjere, koje nisu skupe, a podrazumijevaju ograđivanje farme i dezinfekcione barijere, sprovode kako treba.

– Afrička kuga uvijek vreba. Sada se poslije dužeg vremenskog perioda pojavila u Badovincima, gdje se pod ugroženim područjem našlo i nekoliko mjesnih zajednica uz Drinu, a koje pripadaju Srpskoj. S obzirom na to da se radi o mačvanskom kraju, koji ima dosta stočarskog fonda, možemo očekivati da će i kod nas doći do širenja zaraze, što putem saobraćaja, što prelaskom divljih životinja preko rijeke – istakao je Knežević.

PIJACE

Mišo Maljčić je istakao da je nekolicina uzgajivača svinja na području Semberije od nadležnih tražila da se otvore stočne pijace, međutim u razgovoru sa predstavnicima resornog ministarstva donesen je zaključak da se sačeka još neko vrijeme.

– Na pijaci je dovoljno da dođe jedno zaraženo prase koje bi zarazilo čitavu regiju – kazao je Maljčić podsjećajući da stočne pijace na području Semberije na rade duže od godinu dana.

 

 

(glassrpske.com)

 

0Shares
Slične objave
Agro vijesti

Poljoprivrednici skrojili prijedloge: Šta je spas za proizvođače

Agro vijesti

Zimnica - mnoga domaćinstva preispituju isplativost pripreme domaćih proizvoda