Kada je prije osam godina magistar saobraćaja Aleksandar Jeftić iz Prijedora posadio prve zasade lješnika, bio je srećan što je pronašao hobi u prirodi. Danas je zadovoljan jer je hobi prerastao u posao, koji porodici donosi dodatna primanja, glassrpske.
Počelo je skromno
Aleksandar ima troje djece, koja zajedno sa suprugom dosta vremena provode na plantažama.
Oduvijek sam maštao da imam plantažu pod vedrim nebom. Da radim nešto u prirodi što mi pričinjava zadovoljstvo. Počelo je skromno, a sada imam ozbiljan zasad lješnika i oraha, priča Aleksandar.
Koštunjave plodove uzgaja na 15 dunuma rodne zemlje. U prijedorskim selima Malo Palančište, pod planinom Kozarom i Gaćani. Nedaleko od rijeke Sane.
Kada sam počinjao, u cijelom gradu je bio neznatan broj proizvođača lješnika. Danas je to mnogo drugačije. Broj plantaža se znatno povećao i pružaju se na oko 150 dunuma zemljišta. A imaju tendenciju daljeg širenja, priča Aleksandar.
Zahtjevan posao
Kaže i da je uzgoj ovih biljaka zahtjevan posao, ali i da je zarada dobra.
Često čujemo da lješnika nema mnogo na našem području. Da ne zahtijevaju mnogo rada. Da se hemijska zaštita koristi minimalno ili nimalo. To nije tačno!
On kaže da je lješnik neophodno hemijski tretirati pet puta godišnje. Prvi ozbiljniji rod dolazi tek nakon pete godine. Puni od 10 do 12 godine od sadnje. Slično je i sa orahom.
Neophodno je uložiti mnogo truda i rada. Iako tako možda na prvu ne izgleda. Kaže ovaj Prijedorčanin, koji je zaposlen u Gradskoj upravi.
Sam pravi mašine
Aleksandar i njegova porodica, osim mnogo truda i vremena, morali su uložiti i u mehanizaciju. U sistem za navodnjavanje, duvaljku, krcalicu i drugu opremu.
Sve to nije bila prepreka da Aleksandar sam napravi neke mašine. Kao što je mašina za krckanje lješnika i oraha.
Mašina za krckanje lješnika i oraha za jedan sat može skrckati 20 kilograma plodova. Od tri kilograma lješnika u ljusci dobije se kilogram očišćenog i spremnog za prodaju.
Ove godine rod lješnika u ljusci iznosi 350 kilograma. Orasi su u šestoj godini i tek počinju rađati, pa je njihov ovogodišnji rod iznosio 100 kilograma u ljusci.
Plodove svog rada ove jeseni Aleksandar je vrijedno prikupio i plasirao na tržište.
Svi koji su probali kažu da je kvalitet oraha i lješnika odličan i vraćaju se po nove ture. Dodajući da očekuje da se njegov višegodišnji trud sada i naplati.
Porodica u prirodi
Aleksandar Jeftić ističe da nije sve u materijalnoj koristi. Koliko u relaksaciji poslije svih radnih obaveza i druženju sa porodicom u prirodi uz fizičku aktivnost.
To je višestruka korist. Da ne govorimo da ove orašaste plodove svi rado konzumiraju i neizbježni su dio mnogih kolača. A oni se uvijek nađu na našoj trpezi, kaže Jeftić.
