Nakon iskustava u posljednjih pet godina jasno je da klima nije kao nekad i da će smjenjivanje poplava i suša postati redovna pojava. Neophodna su trajna sistemska rješenja za spas poljoprivrede. U međuvremenu, neke lokalne zajednice u pretežno poljoprivrednim dijelovima Srpske planiraju mjere kako bi poljoprivrednicima pomogli da preguraju ovu, po njih još jednu u nizu loših godina.
Kako podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede RS, u poplavama 2014. štete je pretrpjelo skoro 23.000 gazdinstava. Ukupna direktna šteta u poljoprivredi RS iznosila je više od 61 milion KM. Najviše je stradala biljna proizvodnja, jer je u ovoj oblasti evidentirano više od 52 miliona maraka štete.
U poplavama 2014. godine najviše su stradala područja u slivovima velikih rijeka. U ovogodišnjim poplavama, koje se po intenzitetu i štetama ipak ne mogu porediti sa onima od prije pet godina, najviše štete je bilo od bujičnih potoka i manjih riječnih tokova, zbog velike količine padavina u kratkom vremenu.
Kaže Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede RS.
Ovog proljeća najviše su stradali usjevi kukuruza. Veliki će broj parcela, pogotovo u Semberiji, ratari morati ponovo zasijati. Voda je, doslovno, odnijela kukuruz. Stradala su polja pšenice i ječma. A u nekim krajevima i povrtnjaci. Najviše štete je zabilježeno na sjeverozapadu Srpske, gdje je bilo i najviše padavina.
Zbrajaju se štete
Štete u poljoprivredi od obilnih kiša i poplava, koje su nedavno zadesile sjever RS, još se zbrajaju. Jasno je da one nisu ni izbliza katastrofalne, kao 2014. godine. Ipak gubici nisu zanemarivi.
Nakon iskustava u posljednjih pet godina jasno je da klima nije kao nekad i da će smjenjivanje poplava i suša postati redovna pojava, pa su neophodna trajna sistemska rješenja za spas poljoprivrede. U međuvremenu, neke lokalne zajednice u pretežno poljoprivrednim dijelovima Srpske planiraju mjere kako bi poljoprivrednicima pomogli da preguraju ovu, po njih još jednu u nizu loših godina.
Kako podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede RS, u poplavama 2014. štete je pretrpjelo skoro 23.000 gazdinstava. Ukupna direktna šteta u poljoprivredi RS iznosila je više od 61 milion KM, a najviše je stradala biljna proizvodnja, jer je u ovoj oblasti evidentirano više od 52 miliona maraka štete.
U poplavama 2014. godine najviše su stradala područja u slivovima velikih rijeka. U ovogodišnjim poplavama, koje se po intenzitetu i štetama ipak ne mogu porediti sa onima od prije pet godina, najviše štete je bilo od bujičnih potoka i manjih riječnih tokova, zbog velike količine padavina u kratkom vremenu.
Kaže Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede RS.
Voda odnijela usjeve
Ovog proljeća najviše su stradali usjevi kukuruza, pa će veliki broj parcela, pogotovo u Semberiji, ratari morati ponovo zasijati, jer je voda, doslovno, odnijela kukuruz. Stradala su polja pšenice i ječma, a u nekim krajevima i povrtnjaci. Najviše štete je zabilježeno na sjeverozapadu Srpske, gdje je bilo i najviše padavina.
Pretpostavlja se da je i ovog puta, kao i prije pet godina, najviše stradalo područje Bijeljine. Ne čekajući završetak popisa šteta, Gradska uprava Bijeljina je odlučila da pomogne svojim poljoprivrednicima. Gradonačelnik Mićo Mićić, najavio je da će grad, u saradnji sa Vladom RS, obezbijediti po izuzetno povoljnim uslovima sjemena poljoprivrednicima za ponovljenu sjetvu.
Poljoprivrednici će platiti sjemena 50 odsto kroz svoje proizvode fabrici “Sava Semberija”, 10 odsto cijene će biti plaćeno iz gradskog budžeta. Preostalih 40 odsto će platiti poljoprivredni fondovi.
Kako saznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, vjerovatno će i za poljoprivrednike iz drugih, poplavama i bujicama ugroženih krajeva RS, biti obezbjeđena neka vrsta pomoći za lakši oporavak.
U Semberiji je problem i to što će kasniti lubenica, od koje žive mnoga gazdinstva u ovom kraju. Lubenica iz Semberije će znatno kasnije stići na tezge, zbog lošeg vremena u aprilu i maju. To znači da će uzgajivačima prihod biti desetkovan. Ipak, najviše zaradi na početku sezone, kad je lubenica najskuplja.
Izvor: SrpskaInfo
