Milan Pilipović klonira voće i drveće, redom od duda i kruške do paulovnije i jorgovana | Agroportal.ba
Agro reportažeAgro vijesti

Milan Pilipović klonira voće i drveće, redom od duda i kruške do paulovnije i jorgovana

Ne tako prostrano dvorište novinara Milana Pilipovića, koje se nalazi u Gradišci, liči na pravu botaničku baštu.

Posebnu pažnju neupućenih prolaznika privlače saksije i plastične flaše po voću i drveću. Trogodišnja paulovnija kod komšinice Stane Vidović, poslužila je Milanu kao eksperimentalno drvo. Riječ je o kloniranju, a stablo paulovnije mu je polazna tačka.

Primjenjujem tehniku sa plastičnim saksijama. Razrežem je i opašem oko grane koja mi se učini zanimljivom. Intenzivno je zalijevam i zatrpam kvalitetnim humusom. Kada grana pusti žile, posao je uspješno obavljen. Poenta je u tome što ti klonovi vjerno prenose apsolutno sve karakteristike kao i podloga.

Osim paulovnije klonirao je krušku iz rodnih Miljevića, jabuku iz Bakinaca, dud iz Kozarske Dubice, limun, pa čak i orijentalno voće i ukrasno drveće. Sprema se da uskoro klonira rijetko, ali veoma cijenjeno ‘Judino drvo’.

Družim se sa drvećem veći dio dana, i tako iz dana u dan. Posebno mi je interesantno proljeće kada biljke intenzivno rastu, cvijetaju i formiraju plodove. Moji prijatelji mi daju podršku. Perica Bundalo mi je donio nekoliko zanimljivih sadnica iz Kozarske Dubice, cvjećar Mile Popović i kalemar Miloš Babić su me naučili kalemiti, a Saša Lazić mi je iz obližnjih Kozinaca donio najkvalitetniji humus.

Najviše plemki za kalemljenje Milan pronađe u svojoj  ulici

Ovaj vrsni novinar je formirao mini rasadnik biljaka koje je ukalemio, a neprestano priprema i nove klonove. Zanimljiva je jabuka koju je početkom proljeća ukalemio.

Evo vidite, tek ukalemljena jabuka je procvjetala. Riječ je o staroj autohtonoj sorti. Zanimljivo je da najviše plemki za kalemljenje nađem u svojoj i susjednim ulicama. Ljudi su ovdje došli iz raznih krajeva i sela, napravili kuće i svako je donio sa sobom zavičajnu voćku, mahom krušku. Imam pravu kolekciju krušaka koje sam ukalemio, a potiču iz nekog prnjavorskog, laktaškog, srbačkog ili slavonskog sela. Još kad ih kloniram, to će biti prava stvar.

Pilipovićevi prijatelji već su navikli na njegovo pentranje po drveću, a kažu da u posljednje vrijeme ne ide nigdje bez makaza, kalemarskog noža i ostalog pribora.Čak pretpostavljaju da je uspješno ukalemio i klonirao nekoliko voćki komšinicama.

Evo pokazalo se da Milan nije samo majstor novinarskog, već i kalemarskog zanata. Još je naučio i klonirati biljke, mislim da mu nema premca u cijeloj državi.

Prokomentarisao je Pilipovićeve vještine agronom Momir Cvjetković Baćko.

Zahvaljujući Pilipovićevoj sklonosti ka voćarskim vještinama, autohtono i posve zaboravljeno voće ponovo je postalo naša svakodnevnica. A tehnika kloniranja omogućila je pravu ekspanziju veoma ugroženih starih sorti, pogotovo onih na ivici istrijebljenja.

Shares
Slične objave
Agro vijestiPijačni barometar

Pijačni barometar Bijeljina 11.08.2020. godine

Agro vijesti

BiH nije izvezla ni gram bijelog luka