Ne tako prostrano dvorište novinara Milana Pilipovića, koje se nalazi u Gradišci, liči na pravu botaničku baštu.
Posebnu pažnju neupućenih prolaznika privlače saksije i plastične flaše po voću i drveću. Trogodišnja paulovnija kod komšinice Stane Vidović, poslužila je Milanu kao eksperimentalno drvo. Riječ je o kloniranju, a stablo paulovnije mu je polazna tačka.
Primjenjujem tehniku sa plastičnim saksijama. Razrežem je i opašem oko grane koja mi se učini zanimljivom. Intenzivno je zalijevam i zatrpam kvalitetnim humusom. Kada grana pusti žile, posao je uspješno obavljen. Poenta je u tome što ti klonovi vjerno prenose apsolutno sve karakteristike kao i podloga.
Osim paulovnije klonirao je krušku iz rodnih Miljevića, jabuku iz Bakinaca, dud iz Kozarske Dubice, limun, pa čak i orijentalno voće i ukrasno drveće. Sprema se da uskoro klonira rijetko, ali veoma cijenjeno ‘Judino drvo’.
Družim se sa drvećem veći dio dana, i tako iz dana u dan. Posebno mi je interesantno proljeće kada biljke intenzivno rastu, cvijetaju i formiraju plodove. Moji prijatelji mi daju podršku. Perica Bundalo mi je donio nekoliko zanimljivih sadnica iz Kozarske Dubice, cvjećar Mile Popović i kalemar Miloš Babić su me naučili kalemiti, a Saša Lazić mi je iz obližnjih Kozinaca donio najkvalitetniji humus.
Najviše plemki za kalemljenje Milan pronađe u svojoj ulici
Ovaj vrsni novinar je formirao mini rasadnik biljaka koje je ukalemio, a neprestano priprema i nove klonove. Zanimljiva je jabuka koju je početkom proljeća ukalemio.
Evo vidite, tek ukalemljena jabuka je procvjetala. Riječ je o staroj autohtonoj sorti. Zanimljivo je da najviše plemki za kalemljenje nađem u svojoj i susjednim ulicama. Ljudi su ovdje došli iz raznih krajeva i sela, napravili kuće i svako je donio sa sobom zavičajnu voćku, mahom krušku. Imam pravu kolekciju krušaka koje sam ukalemio, a potiču iz nekog prnjavorskog, laktaškog, srbačkog ili slavonskog sela. Još kad ih kloniram, to će biti prava stvar.
Pilipovićevi prijatelji već su navikli na njegovo pentranje po drveću, a kažu da u posljednje vrijeme ne ide nigdje bez makaza, kalemarskog noža i ostalog pribora.Čak pretpostavljaju da je uspješno ukalemio i klonirao nekoliko voćki komšinicama.
Evo pokazalo se da Milan nije samo majstor novinarskog, već i kalemarskog zanata. Još je naučio i klonirati biljke, mislim da mu nema premca u cijeloj državi.
Prokomentarisao je Pilipovićeve vještine agronom Momir Cvjetković Baćko.
Zahvaljujući Pilipovićevoj sklonosti ka voćarskim vještinama, autohtono i posve zaboravljeno voće ponovo je postalo naša svakodnevnica. A tehnika kloniranja omogućila je pravu ekspanziju veoma ugroženih starih sorti, pogotovo onih na ivici istrijebljenja.
