"Miris Hercegovine", originalni proizvodi koji nas vraćaju u djetinjstvo i miris bakine kuhinje | Agroportal.ba
Agro reportažeAgro vijesti

“Miris Hercegovine“, originalni proizvodi koji nas vraćaju u djetinjstvo i miris bakine kuhinje

Tržište BH je preplavljeno uvoznom robom, koja je blago rečeno „diskutabilne“ kvalitete i porijekla.  Po podacima koji dolaze iz Uprave za indirektno oporezivanje BH je zaista „raj“ za uvoznike prehrambenih proizvoda, kako voća – povrća, tako i osnovnih životnih namirnica.

Ovaj podatak je dijelom razumljiv, obzirom da u BH nemamo proizvodnju egzotičnih sorti, ali je potpuni apsurd da uvozimo namirnice i proizvode koji se kod nas vijekovima proizvode.

Jedan takav proizvod, koji se mahom uvozi iz Kine, jeste bijeli luk! Tradicionalni dodatak svim jelima balkanske kuhinje, koji se mogao naći „okačen“ u svakom domu, što „zbog uroka“ što zbog svakodnevne upotrebe.

Vjerovatno je suvišno reći da je bijeli luk od davnina poznat kao vrlo moćan prirodni lijek. Naša narodna medicina takođe, veoma cijeni ovu biljku tako da se često nalazi u sastavu mnogih melema i prirodnih lijekova na biljnoj bazi. U našem narodu postoji dosta vjerovanja vezana za ovu biljku a jedno od njih glasi: „Onaj ko svako jutro tokom četrdeset dana pojede po jedan čen bijelog luka, moći će i preko dana da vidi zvijezde“.

Danas savremena medicina naučnim istraživanjima samo potvrđuje sva ranija saznanja u vezi ove biljke do kojih je čovječanstvo došlo kroz vjekovna iskustva prenošena sa koljena na koljeno.

Krajem 2017. godine, na BH tržištu se pojavio interesantan proizvod pod etiketom „Miris Hercegovine“, koji svoju ponudu bazira na osnovnom sastojku, bijelom luku.

Pročitajte još...   Javni poziv farmerima za učešće u edukaciji o ishrani muznih grla

Kako je došlo do ideje, razvoja te konačnog plasmana na tržište razgovarali smo sa g. Mišom Poparom, direktorom „Farmavit“ iz Ljubinja.

Hercegovina je prepoznatljiva regija za uzgoj duvana, otkuda ideja da se krene sa bijelim lukom?

Od ukupno 200 vrsta, bijeli luk iz Hercegovine je među prvih pet po kvalitetu i ljekovitim svojstvima. EU trenutno uvozi oko 70% bijelog luka iz Kine, Indije i Argentine, a željna je kvalitetnih domaćih proizvoda koje mi možemo da ponudimo. Otvaranjem pogona za proizvodnju bijelog luka šansu za posao je dobio veći broj stanovnika Hercegovine koja ima izuzetne uslove za proizvodnju ove kulture.

Ljubinje je nekada bilo poznato po uzgoju duvana, a od sada će biti i po bijelom luku.

Da li imate dovoljno sirovine na prostoru BiH ili ste morali da se okrenete uvozu kako biste pokrili potrebe proizvodnje?

Tržište BiH trenutno može zadovoljiti naše godišnje potrebe za bijelim lukom. Dio sirovine obezbeđujemo sopstvenim uzgojem, ali većinu otkupom od lokalnog stanovništva.

Da li imate u planu sklapanje “kooperantskih ugovora” sa proizvođačima bijelog luka sa prostora BiH?

Imamo u planu da širimo proizvodne kapacitete, kao i mrežu ljudi sa kojima sarađujemo. Cilj je da se indirektno zaposli bar 50-ak domaćinstava koja bi na svom imanju uzgajali bijeli luk, te imali siguran godišnji prihod od prodaje istog nama. Da li će to biti vid kooperantske saradnje gde bi mi davali sav neophodan materijal, ili pak otkupljivali po zagarantovanoj ceni, to još nije potpuno definisano, varira iz godine u godinu, zbog promjenjivog tržišta.

Pročitajte još...   U Ljubinju počinje gradnja vještačkog jezera za navodnjavanje polja

Da li ste zadovoljni sa dosadašnjim plasmanom proizvoda te odzivom tržišta, da li spremate nove proizvode?

S obzirom da je fabrika puštena u rad u septembru prošle godine, činjenicu da se već možemo naći na teritorijama tri države smatramo velikim uspjehom. Planiramo da u narednom periodu počnemo da prerađujemo i druge vrste povrća i razvijamo nove proizvode.

U planu je izvoz na tržišta van BiH, gdje trenutno možemo pronaći Vaše proizvode – kako u BiH tako u inostranstvu?

Naši proizvodi se trenutno mogu naći na preko 500 prodajnih mjesta. Pored BiH, mogu se naći u Srbiji i Crnoj Gori, a u pregovorima smo i oko plasmana na tržište Hrvatske i Slovenije. Cilj nam je da oko 80% proizvodnje izvozimo u EU.

U BiH se mogu naći u većini većih prodajnih lanaca, Bingo, Tropic, Mercator, Konzum, kao i u manjim prodavnicama širom države.

Što se konkretno Semberije i Posavine tiče, pored ovih većih prodavnica, može se kupiti i u par manjih prodajnih mjesta u Brčkom, Orašju, Derventi, Gradiški, Bijeljini i Modriči.

U Srbiji se naši proizvodi nalaze na policama prodajnih lanaca Mercatora, Rode, Idea-e, Univerexporta, Qvattro marketa i Swisslion-a, a u CG u Mercatoru-CG, Voli trade, Domaćoj trgovini, kao i u dosta manjih prodajnih objekata.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Majevički sir Zarac: Očuvanje tradicije i podrška ženama u udaljenim selima

Agro savjetiAgro vijesti

Priručnik za proizvođače mlijeka

Komentariši