Semberski poljoprivrednici sa zebnjom gledaju u nebo, jer obilne padavine i naglo otopljenje utiču na prinose i kvalitetu roda.
Kažu da se uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima mora saditi i sijati. Nadaju se da, uz primjenjene agro-tehničke mjere, koje znatno poskupljuju proizvodnju, godina ipak neće biti mnogo lošija od prethodne.
Semberski poljoprivrednici navode da zbog obilnih padavina u maju nisu mogli na vrijeme da iznesu rasadu na njive. Najviše su stradali paprika i lubenica, dok je ono što su uspjeli da zasade oboljelo od raznih bolesti.
Kašnjenje
Domaće lubenice ove godine kasniće na tržište skoro mjesec dana. Kašnjenje u berbi proizvođačima donosi velike gubitke. Rana proizvodnja je najisplativija, konkurencija mala, a cijena znatno veća u odnosu na ljetnji period, kada se zbog velike ponude često prodaje ispod rentabilnosti.
Mićo Živić iz Crnjelova na tri hektara proizvodi papriku, kupus, karfiol i lubenicu. Najviše štete pretrpiće, tvrdi on, proizvođači lubenice.
Da su vremenski uslovi bili povoljni, za nekoliko dana brali bismo prvi rod lubenice za tržište. Tako je bilo prošle godine. Međutim, zbog čestih kiša i nedovoljno sunca, sada prvu berbu očekujemo tek sredinom jula. A upravo je proizvodnja lubenice najskuplja u okviru povrtarstva. Po hektaru se uloži najmanje 10.000 maraka, a da bi ostvarili zaradu, trebalo bi da uberemo 10 tona lubenice po dunumu i prodamo po minimalnoj prosječnoj cijeni od 30 pfeniga po kilogramu. Međutim, kako je godina počela teško ćemo ispuniti plan.
Kiša i niske temperature „obrale” su i voće.
Porodica Tešić u voćnjaku sa 600 stabala u loparskom selu Tobut u prosjeku ubere od jednog do dva vagona šljive. Ove godine roda gotovo da i neće biti, kaže Radinka Tešić.
U cvatu je šljivina osa učinila svoje i prije zametanja otpalo je sve sa grana. Biće malo voća za naše domaćinstvo, da napravimo pekmeza i da pojedemo, ali za rakiju i prodaju neće biti.
Brige nisu pošteđeni ni ratari. Boško Radić obrađuje oko 80 hektara oranica. Oko 40 hektara zasijao je pšenicom, 5 hektara sojom, 10 kukuruzom i 20 hektara sjemenskim suncokretom.
Iako se ove godine moralo tri puta prskati, a to je znatno poskupilo proizvodnju, oštećenja na biljkama su velika. Šta će biti do žetve, sam Bog zna.
Nepovoljni uslovi
Nepovoljni vremenski uslovi spriječili su i proizvođače duvana da ovu industrijsku biljku posade u optimalnom agro-roku, naglašava Branimir Andrić, koji pod duvanom ima četiri hektara.
Oko 20 odsto planiranih površina još nije zasađeno duvanom. Nakon sadnje palo je više od 120 litara kiše po metru. To je stvorilo pokoricu i onemogućilo razvoj korijena i biljke. Špartanje i okopavanje se mogu raditi tek kad parcele zasuše. A da li ćemo obrati ovogodišnji duvan ili ne, zavisiće od prvog mraza.
Česte padavine i visoka vlažnost vazduha ne pogoduju uzgoju većine poljoprivrednih kultura, upozoravaju i stručnjaci.
Agronom Stanko Tadić savjetuje poljoprivrednicima da primjenjuju sve agro-tehničke mjere.
Prilikom herbicidnog tretmana, prema broju listova i uzrastu i spektru korova, treba pravilno izabrati hemijsko sredstvo. Treba prihranjivati azotnim đubrivima i takođe obratiti pažnju na razvoj pepelnice i venturije i izvesti fungicidne tretmane.
Izvor: SrpskaInfo
