U najvećoj žitnici BiH u toku je velika jesenja sjetva hljebnog žita. Iako je optimalni rok za sjetvu pšenice davno počeo, u polju je manji broj proizvođača. Nestabilno tržište i izostanak podrške nadležnih čine da planovi za proizvodnju ostanu na klimavim nogama. Ipak, poljoprivredni proizvođači se nadaju da će nadležne institucije pružiti potrebnu pomoć.
Ovogodišnja sjetva ozimih usjeva – u najvećoj mjeri hljebnog žita – planirana je na površini od oko 15.000 hektara. Uslovi za sjetvu su, tvrdi struka, izuzetno povoljni
“Imamo dovoljne količine padavina poslije svih onih 90 dana bez padavina, imali smo 120 l padavina u prosjeku za naše područje”, kazao je Dragan Zarić, rukovodilac Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Za razliku od povoljne klimatske – finansijska situacija proizvođačlima ne ide na ruku. Nakon ogromnih šteta od suše – za koju i danas čekaju proglašenje elementarne nepogode – proizvođači su praznih džepova. Nestabilno tržište i izostanak podrške nadležnih razlog su što plan proizvodnje, navode, vjerovatno neće biti ostvaren
“Sjeme sam kupio i dovukao, nešto ću i svoga, a na šta će izaći ova godina – to nije normalno. Mi poljoporivrednici smo, stvarno, bez ikakve zaštite”, poručuje Petar Dragojlović.
“Uvijek sam išao sa sjetvom na 15-ak hektara, ali ove godine neću, nema smisla više ići u to. Mislim da svi poljoprivrednici koji se bave samo pšenicom, da bi od nje zaradili, oni nemaju ništa. Nije normalno da mi proizvodimo pšenicu za 0,36 feninga a da hljeb bude 2,20 KM”, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Sjetva u znaku neizvjesnosti – nade proizvođača da će nadležne institucije prepoznati hitnost situacije i pružiti potrebnu podršku kako bi se osigurala stabilnost u proizvodnji hrane. Bez konkretnih mjera, navode, proizvodnja će se ugasiti.
(federalna.ba)
