Nedjelja , August 18 2019
Početak / Agro reportaže / Polovina oranica u Srpskoj zarasla u korov

Polovina oranica u Srpskoj zarasla u korov

Dok uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu bilježi sve alarmantnije vrijednosti, domaća sela izumiru jedno za drugim. Skoro polovina oranica i bašta propada neobrađena.

Zvanična statistika pokazuje da su, na kraju proljetne sjetve u ovoj godini, oranične površine u RS iznosile 577.031 hektar. Od toga, zasijano je 316.915 hektara. Dok je pod ugarima i neobrađenim oranicama 259.942 hektara.

U poređenju sa prošlom godinom, zasijane površine su smanjene, dok je površina pod neobrađenim zemljištom povećana.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da su ukupno zasijane površine u ovoj godini za 1,3 odsto manje u odnosu na lane.

S druge strane, ugari i neobrađene površine su u ovom periodu povećani za 32.237 hektara ili za 14 odsto.

Proizvodi iz uvoza

Trenutno smo u poziciji da se neobrađeno zemljište, po površini, gotovo izjednačilo sa zasijanim. A dok naše njive, bašte i voćnjaci zarastaju u korov, uvozimo poljoprivredne proizvode čija količina i vrijednost svake godine drastično rastu. Tako, od ukupne količine proizvoda iz agroindustrijskog sektora koje građani BiH godišnje pojedu. Tek petina otpada na domaće, dok se ostatak odnosi na proizvode iz uvoza.

Više poražava činjenica da je, za nešto više od pola decenije, potrošnja hrane iz uvoza sa 65 porasla na 78 odsto.

To potvrđuje i zvanična statistika, koja kaže da je lane, u poređenju sa 2012, vrijednost uvezenog mesa sa 131,1 milion skočila na čak 285,7 miliona KM. U ovom periodu, količina uvezenog mesa je sa 33,9 miliona otišla na 60,8 miliona kilograma ili za skoro 80 odsto.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju i da je u 2012. uvezeno 69,9 miliona kilograma povrća, a lani 95 miliona kilograma. Dok je uvoz voća sa 138,3 miliona povećan na 181,3 miliona kilograma.

U prvom kvartalu ove godine BiH je izvezla proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 189,4 miliona, a uvezla 724,1 milion KM. U ukupnom obimu razmjene, ovaj sektor privrede učestvuje samo 12 odsto.

Sve manje sela

Ovakva slika, ipak, ne treba pretjerano da čudi, s obzirom na činjenicu da je na karti Srpske, odnosno BiH, iz godine u godinu sve manje sela. U čak 1.000 njih u RS trenutno ne živi nijedan čovjek ili živi tek par duša. Dok mnoga broje manje od 10 stanovnika, uglavnom starih i nemoćnih.

Bez značajnije podrške poljoprivredi, te stimulisanja mlađih ljudi da obrađuju zemlju, sve manje će biti zasijanih njiva i bašta, a sve više neobrađenog zemljišta, upozoravaju domaći farmeri.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja stočara i proizvođača mlijeka RS, naglašava da nas u budućnosti čeka još lošiji scenario, s obzirom na činjenicu da sela ostaju pusta.

U selima se sve manje sije žito, kukuruz, luk, krompir, kupus. U štalama je sve manje teladi, krava, svinja. Farmeri dižu ruke od zemlje jer ne mogu da se nose sa skupom proizvodnjom i prekomjernim uvozom.

Dodaje su neke od mjera pokušaja spasa sela bila da se bračnim parovima do 40 godina starosti, sa djecom, ponudi beskamatna kreditna linija za kupovinu imanja na selima ili da im se besplatno ustupi državno zemljište, pod uslovom da ga obrađuju.

Ne smijemo da zaboravimo da odlaskom ljudi sa sela nestaju i proizvođači hrane i farme. Prijeti nam ozbiljan problem, a to je da u skorijoj budućnosti gotovo niko neće proizvoditi hranu i da ćemo uvoziti i ono što sada proizvodimo.

Podsjetimo, u Srpskoj je 1996. bilo 17.600, a danas tek 4.000 proizvođača mlijeka, dok je, primjera radi, u Potkozarju broj voćara za manje od deceniju sa 800 sletio na 420.

Takođe, poljoprivredna površina u Srpskoj je, u posljednjih deset godina, smanjena za 44.000 hektara.

Uvoz

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglašavaju da ljudi od poljoprivrede ruke dižu prvenstveno radi visoke cijene obrade zemlje. Kao i  prekomjernog uvoza, te čestih elementarnih nepogoda.

Veliki problem su nam jeftine robe iz uvoza i nepostojanja zaštitne domaće politike. Često ne možemo da prodamo ono što smo uzgojili. Jednostavno, farmeri ne vide perspektivu u bavljenju poljoprivredom. Sve više ljudi odlazi ne samo iz sela, nego i iz države, pa zemlja ostaje pusta.

Kaže predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.

Prema njegovim riječima, odnos površine zasijanih oranica i bašta, te neobrađenih površina, dovoljno govori o tome kojim putem ide naša poljoprivreda.

Proporcionalno smanjenju oraničnih površina, smanjuje se i broj ratara koji mahom napuštaju sela. Logično, manja je i proizvodnja, odnosno prinosi poljoprivrednih kultura. Ovakva praksa ide u korist uvoza koji je, ionako, uzeo danak domaćoj ekonomiji, iako imamo dobre zemljišne resurse koji, međutim, zbog navedenih razloga, propadaju zarasli u korov.

Izvor: SrpskaInfo

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Donji Žabar: Sajam privrede i poljoprivrede

U opštini Donji Žabar otvoren je prvi Sajam privrede i poljoprivrede. U ovoj agrarnoj opštini, …