Nakon objave nacrta Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2021. godinu (u daljem tekstu Pravilnika), većina poljoprivrednih proizvođača su nezadovoljni.
Stoga su pojedina sektorska udruženja već uputila svoje primjedbe Ministarstvu poljoprivrede, ali su istovremeno izrazili i želju oko usaglašavanja zajedničkih stavova po pitanju odredbi nacrta Pravilnika sa drugim udruženjima. Ovo su objasnili i katastrofalnim stanjem na tržištu poljoprivrednih proizvoda kod nas i nemogućnošću plasmana svojih proizvoda.
U vezi naprijed rečenog, 22.01.2021.godine u Gradiškoj je održan sastanak vodećih udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske koja okupljaju i najveći broj proizvođača. Na sastanku akcenat je bio na nacrtu Pravilnika i spoljnotrgovinskom poslovanju BiH kao ključnim problemima naše poljoprivrede. Pored naprijed pomenutih granskih predloga već upućenih ministarstvu, usaglašeno je i nekoliko jedinstvenih predloga:
-
Izvještaj o utrošku sredstava interventnog otkupa
Hitno objaviti izvještaj o utrošku sredstava poslednjeg interventnog otkupa, i to po nazivu subjekta ili fizičkog lica, osnovu i visini isplaćenih sredstava
-
Limitirani iznosi subvencija
S obzirom da nema želje ni volje da se ukine odrednica „do“, i da su različiti limiti sredstava podsticaja za različite sektore, tražimo da ovi tzv. gornji limiti subvencija svima budu na istom nivou.
-
Ukidanje regresiranog dizel goriva
Imajući u vidu da nikada niste prihvatili naš predlog visine regresa nakon uvođenja dodatnih akciza na gorivo, kao ni količinu dizela po jedinici potrebe, a naročito nakon što je dodatno smanjen iznos regresa, tražimo potpuno ukidanje regresiranog goriva u Republici Srpskoj. Nasuprot tome tražimo uvođenje tzv. plavog dizela u BiH za sve poljoprivredne proizvođače.
-
Ukidanje podsticaja prehrambenoj industriji
Ovo u svjetlu analize dosadašnjih godina rada našeg prerađivačkog sektora, a naročito u protekloj godini kada je u potpunosti izostao njihov senzibilitet u pogledu razumijevanja teške situacije u domaćem agraru. Naš prerađivački sektor je u više navrata dobio značajna sredstva za modernizaciju svojih kapaciteta iz sredstava našeg budžeta. Nažalost oni su to iskoristili da bi prerađivali uvoznu sirovinu dok naše propada. Ovaj sektor svakako treba „prebaciti“ u okvire Ministarstva industrije, pogotovo što u Zakonu o obezbeđivanju i usmjeravanju sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela ( Sl. Glasnik RS 43/02 i 106/09) nije predviđeno subvencioniranje ovog sektora.
-
Ukidanje podsticaja povezanim licima
Praksa je pokazala da se usled niskih subvencija i sami poljoprivrednici dovijavaju na mnoge načine da ostvare što više osnova za subvencije. Tako su i osnivanja više preduzeća sa istom ili sličnom djelatnošću od strane jednog lica ili preduzeća jedan od načina za naplatu podsticaja. Tako pojedinci za istu proizvodnju naplate veći broj jedinica subvencije. Ovime bi se uštedjela značajna sredstva.
-
Ukidanje subvencija u lovstvu
Ovo iz razloga prije svega uštede sredstava agrarnog budžeta. Zatim što je to neobavezna sportsko-rekreativna aktivnost pojedinca koja se finansira i iz članarina, sezonskih članarina, komercijalnog lova i naplate odstrela po kg mesa ili trofeja. A tu su i donacije. Nasuprot tome primarna poljoprivredna proizvodnja je egzistencijalno pitanje velikog broja ljudi a trenutno je u pitanju njen opstanak.
-
Potpuno ukidanje subvencija za sledeće stavke u Članu . 6 :
(4)- tačke 5,6,8,9,12,13
-
Plan raspodjele sredstava
Duži niz godina tražimo da plan raspodjele agrarnog budžeta po namjeni i visini sredstava bude sastavni dio Pravilnika.
-
Rezultat
Kao rezultat realizacije većine ovih mjera bila bi ušteda značajnih količina novca, po gruboj računici oko 10 miliona KM. Tražimo da ta sredstva u ovoj godini budu usmjerena isključivo u primarnu proizvodnju direktno proizvođačima. Ovo iz razloga što će, po svim procjenama stručnjaka, ova godina biti veoma teška za već ranjeni agrarni sektor u BiH.
-
Harmonizacija sa Pravilnikom FBiH
Zbog poslovanja na istom tržištu tražimo i ovaj vid pomoći našem agraru. Većinu gore navedenih primjedbi na nacrt Pravilnika riješili bismo ovim potezom. Da je zahtjev opravdan govori i činjenica da ste i sami, po Vašem kazivanju, pokrenuli aktivnosti sa resornim Ministarstvom FbiH na ovoj aktivnosti. Nezadovoljni smo dinamikom realizacije toga dok vrijeme neumitno odmiče a mi smo u sve težoj situaciji.
Pored navedenog, mimo predloga na nacrt Pravilnika, usvojeni su i sledeći zahtjevi u formi zaključaka:
- Tražimo transparentnu objavu po 10 najvećih korisnika podsticaja iz agrarnog budžeta iz svakog sektora proizvodnje za 2020. godinu. Ovo treba biti objavljeno po nazivu društva ili fizičkog lica, osnovu korištenja te iznosu, kako za primarnu proizvodnju tako i za investicije. To je vrlo lako prikupiti i obraditi, a mi smo i do sada tražili da svi korisnici budu javno objavljeni i ti podaci dostupni svakodnevno po momentu isplate.
- Što prije, a naročito do početka vegetacione godine, riješiti pitanje neraspodijeljenog poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske. Ovo iz razloga što to predstavlja značajan proizvodni resurs, a obezbeđuje i određena novčana sredstva po osnovu zakupa.
- Zaštita domaće proizvodnje. Tražimo odmah povratak aktivnosti ministra Pašalića na zajednički kurs u pogledu uvođenja mjera zaštite domaće proizvodnje kao ključa opstanka naše poljoprivrede. Takođe tražimo racionalno i objektivno obrazloženje zaokreta ministra Pašalića i suprostavljanju stavovima seljaka po ovom pitanju. Ovo naročito iz razloga što je i u mandatu ministra Mirjanića i dobrim dijelom mandata ministra Pašalića, a u vrijeme povoljnijeg stanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda u BiH i u pogledu plasmana i otkupnih cijena, konstantno bio prisutan zajednički i izričit stav o neophodnosti uvođenja zaštite domaće proizvodnje. Podrška nama seljacima se ogledala i u zajedničkim i sinhronizovanim dopisima prema nadležnim vlastima na nivou BiH institucija. Sada je to zajedništvo opravdanije i potrebnije nego ikada.
Navedene zahtjevu potpisuju sledeće udruženja:
- Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača RS
- Udruženje uzgajivača svinja RS
- Udruženje voćara RS
- Udruženje povrtara RS
- Udruženje tovljača brojlera RS
- Udruženje poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice
- Udruženje poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS
- Udruženje uzgajivača ribe RS
- Udruženje poljoprivrednika Stanari
Autor: Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske
