Dokaz da trud i znanje donose uspjeh je Edin Tabaković iz Čelinca, koji se uspješno bavi proizvodnjom humusa i artičoke, ali se razumije u proizvodnju mnogo čega, pa čak i peruanske jagode, goji bobica, čajote ili meksičkog krastavca, piše blic.rs
[tie_full_img] 
[/tie_full_img]
Foto: Jasna Dragojević
Proizvodnja humusa koju je porodica Tabaković počela prije 6 godina, a uz artičkogu je glavna preokupacija jer od njih obezbjeđuju egzistenciju.
Na samom početku imali su jedno leglo “kalifornijskih glista”, a sada ih imaju 60 iako bi taj broj bio i veći da poplave nisu uništile polovinu.
Na prostoru BiH malo je organskih proizvođača ove biljke, a porodica Tabaković je uzgaja kako kaže 100 odsto bez hemije.
Proizvodim artičoku na humusu. Radio sam i oglede za prehrambeni fakultet u Bihaću, tada sam sijao sa vještačkim gnojivom, priča Edin i dodaje da su mu od velike pomoći i saradnja sa Poljoprivrednim institutom RS, te novosadskim genetičarima.
Kada je u pitanju artičoka godišnje je uzgoji oko dvije tone, a problem mu nije ni plasman.
Kupci dolaze na kućni prag. Uglavnom je kupuju ljudi koji znaju šta je to, kaže on i dodaje da artičoke ima i oko rijeka, ali je lošeg kvaliteta zbog zagađenosti.
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: Jasna Dragojević
U potrazi za znanjem kod porodice Tabaković dolaze i studenti poljoprivrednih fakulteta iz cijele BiH, kojima izađu u susret i omogućavaju literaturu i praksu.
Radim eksperimente, sve pratim kako reaguje, stalno sam među glistama. U literaturi sam našao neke stvari koje se ne podudaraju sa praktičnim. Nalazio sam smrznute gliste i kada se otopi ona oživi jer je to jedino biće koje ima pet srca. Proizvodnja humusa je jedini projekat koji ne može da propane. Gliste su bitne i za proizvodnju proteinskog brašna i u farmaciji. Lakše se baviti i plečarstvom nego uzgojem glista jer ih sve napada, od glodara, krtice, ptica…, priča Edin Tabaković.
Za proizvodnju humusa koja kako kaže ima potencijala značilo bi mu kada bi imao ulagače, a ne izvozi jer ga nema dovoljno ni na našim prostorima.
Čitava planeta gubi humus jer ga bakterije razaraju. Zato sada kada kiša padne sleti se zemlja i pravi ogromne štete jer nema rastresitosti. Bogatije države su to prepoznale, pa puštaju na milione legala glista u šume i njive da prave humus, priča on ističući da kada je u pitanju proizvodnja humusa posla ima cijelu godinu.
Ove jeseni u domu Edina i Redžife Tabaković pažnju privlače i tikve koje su dostizale dužinu do dva metra, a pošto su mekane mogu se koristiti i u ljudskoj ishrani.
Drvo koje spava
Neobične biljke privlače pažnju Edina Tabakovića bilo da daju plodove ili su dekorativne.
Tako je jednom prilikom u Kotor Varošu vidio kako je ga je nazvao “drvo koje spava”, a nije mu bilo mrsko da se zaustavi i zamoli za jednu granu koja je uspjela da se primi.
Za ovo drvo karakteristično je to što noću lišće povije, pa djeluje kao da spava, a obzirom da mu je lišće opalo nismo uspjeli da vidimo taj prizor.
