Petak , 21 Februara 2020
Početak / Agro vijesti / Ratarima za soju u RS, 150 KM po hektaru

Ratarima za soju u RS, 150 KM po hektaru

Ratari u Srpskoj koji se bave proizvodnjom soje ove godine dobiće prvi put 150 KM podsticaja po hektaru, a za ovu novu mjeru Vlada RS će izdvojiti pola miliona maraka, prenosi capital.ba

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je ova mjera uvršćena u Pravilnik o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela za 2018. godinu.

Očekujemo da će ove godine biti posijano najmanje 3.500 hektara soje, što je za 16 odsto više nego lani. Za novu mjeru ove godine biće izdvojeno ukupno 500.000 KM, potvrdili su u Ministarstvu poljoprivrede.

Istakli su da su povećane i premije za industrijsko bilje za 42 odsto i ove godine će iznositi 575.000 KM, u odnosu na 404.000 maraka, koliko je iznosio trogodišnji prosjek, od 2015. do prošle godine.

Najveće povećanje premija ostvareno je za industrijsku uljanu repicu i to 88 odsto. Za ratare koji se bave ovom vrstom proizvodnje ove godine će biti izdvojeno 100.000 KM. Premija za industrijsku soju povećana je 49 odsto i iznosiće 150.000 maraka, a više novca ove godine dobiće i proizvođači duvana, ukupno 315.000 KM, naveli su u resornom ministarstvu dodavši da je premija za industrijski suncokret povećana 23 odsto.

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da će ove godine za regres po hektaru sjetvene površine za strna žita, koji iznosi 200 KM, biti izdvojeno 2,5 miliona KM, što je 14 odsto više u odnosu na trogodišnji prosjek, dok će dodatnih 2,5 miliona biti izdvojeno za premiju za proizvedenu i merkantilnu pšenicu koja iznosi 0,05 KM po kilogramu.

Iako su premija za proizvedenu pšenicu po kilogramu i regres po hektaru ostali isti kao lani, iznos koji će biti izdvojen za sjetvu i proizvodnju strnih žita je znatno veći, jer se svake godine povećava broj proizvođača, što govori da je ova mjera izrazito stimulativna, rekli su u ministarstvu.

Predsjednik Udruženja “Sela Semberije” Boško Radić ističe da je svako povećanje podsticaja značajno, te da vjeruje da će se ratari okrenuti većoj sjetvi industrijskog bilja.

Za pšenicu već odavno postoji podsticaj i po kilogramu i po hektaru i bilo je logično da se ova mjera uvede i za soju, koju je isplativije sijati nego kukuruz. Ona ne iscrpljuje zemlju, tako da sijanje pšenice poslije nje ne zahtijeva mnogo đubrenja, rekao je Radić.

Poljoprivrednik iz Donjeg Žabara Branislav Stojišić ove godine planira da zasije oko 13 hektara soje, a dodatni podsticaji po hektaru olakšaće mu rad.

Pozdravljam svako povećanje podsticaja jer smo do sada bili u nezahvalnom položaju u odnosu na kolege iz Brčkog koje su nam prve komšije. Kod njih su podsticaji po hektaru 400 KM, a mi nismo imali ništa. Sada ćemo im koliko-toliko biti konkurenti, rekao je Stojišić.

Pšenica

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je lani smanjen ukupni regres za sjetvu pšenice sa 250 na 200 KM po hektaru, ali je to urađeno zbog povećanja broja proizvođača.

Nominalno, konstantno svake godine izdvajamo više novca. Osim toga proizvođači u FBiH nemaju mjeru od 0,05 KM po kilogramu merkantilne pšenice, a RS će samo po tom osnovu ove godine izdvojiti 2,5 miliona, rekli su u ministarstvu

Autor Redakcija

Redakcija
Prvi poljoprivredni portal Posavine i Semberije

Provjerite takođe

Prijedor izdvaja za plastenike više od 60.000 KM

Grad Prijedor izdvojiće više od 60.000 KM za nabavku, isporuku i montažu plastenika sa sistemom …

Komentariši