Godišnje se iz najveće pustinje na svijetu, Sahare, jakim vazdušnim strujama transportuje od 50-650 hiljada tona pijeska. Taj pijesak može da pređe i više hiljada kilometara od mjesta podizanja. U našim krajevima se javlja uglavnom u toplijoj polovini godine, na svake dvije do tri sedmice.
Pijesak je veoma važan faktor u lancu ishrane za vodeni svijet, jer sadrži oksid gvožđa. Oksid koriste planktoni kao ishranu, gdje se na kraju lanca ishrane nalazi riblji svijet.
U ponedeljak i utorak, naša zemlja nalazila se po uticajem povećane koncentracije saharskog pijeska. Pijesak se transportovao po visini jakim vazdušnim strujama iz Sahare, preko Sredozemlja i Jadrana. Uz pomoć padavina vezanih za topli front „đenovskog ciklona“, dospio je na tlo naše zemlje. Uticaj pijeska znatan je i za agrar, jer njegova povećana koncentracija utiče na smanjenje trajanja sunčevog sijanja, a samim tim i na zagrijavanje zemlje i na smanjenje temperaturu vazduha.
Naša javnost slabo je informisana o koristi ovog pijeska, jer uglavnom kada se spomene saharski pijesak odmah se pomisli na žute i crvene kiše. One dovode do formiranja prašine na prozorima kuća i automobila.
Primjerice radi u Italiji i Grčkoj postoje meteorološke službe javljanja ribarima o povećanoj koncentraciji saharskog pijeska, čije informacije koriste ribari za bolji ulov, a samim tim i za veću ekonomsku korist. Naravno, za sve ovo potrebne su i padavine.
Takođe, bitno je napomenuti da se fluvijalni sistem naše zemlja uglavnom svodi na rijeke. Te je potrebno brzo reagovati i dostavljati informacije ribarima. Obzirom da se, potpomognuti jakim riječnim strujama, pijesak dalje trasnportuje ka morima, dok je situacija kod jezera, koja predstavljaju stajaće vode, mnogo povoljnija u odnosu na rijeke.
Autor: Duško Mrkonjić
