Siguran otkup i dobra cijena od 60 do 80 pfeniga po kilogramu su osnovni razlozi za sve veće interesovanja ratara za proizvodnju uljane repice, koja se intenzivno širi u Republici Srpskoj, piše srpskainfo.com
Pod ovom kulturom, koja je deficitarna na tržištu, trenutno je oko 1.700 hektara, što je 29 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Za isti procenat prošle jeseni povećane su i površine u Semberiji. Usjev je u odličnom stanju, pa ratari očekuju i dobar rod.
Uljana repica donosi veću zaradu u odnosu na strna žita, a u poređenju sa kukuruzom sjetva ovog ozimog usjeva jeftinija je za 30 odsto, a otkupna cijena je trostruko veća, pa sve više ratara uvodi ovaj usjev u plodored.
Među njima je i Boško Radić koji uljanu repicu već par godina sije na deset hektara.
Otporna je na različite vremenske uslove. Bolje podnosi sušu, jer „uhvati” zimske vlage. Uspijeva i na šljunkovitom zemljištu, pete do šeste klase. Bolje je raditi uljanu repicu, nego bilo koju drugu ratarsku kulturu, kaže Radić.
Proizvodnja ove kulture nije laka, ali kako je plasman obezbijeđen, rentabilnija je od proizvodnje drugih ratarskih kultura. Potražnja je velika i na domaćem, ali i na turskom tržištu, jer su uljarice oslobođene carine.
Uljana repica sije se u ranu jesen, u avgustu i septembru, kada je otežano nicanje. Mora se špartati, kopati, za što je potrebna mehanizacija. Ipak, ne traži velika ulaganja i mnogo prskanja, već je treba samo zašititi od bube i puža. Uljana repica ima solidan prinos, a otkupna cijena je poznata prije sijanja. Prošle godine iznosila je oko 70 KM po metru. Imamo naznaka da će nam otkupljivači izaći u susret, da nam daju sjeme i đubrivo, kao i ostale repromaterijale, što će nam dosta olakšati proizvodnju, kaže Radojko Mitrović iz semberkog sela Patkovača.
U Poljoprivrednom dobru „Semberija“ koja sije uljanu repicu na 356 hektara, očekuju dobre prinose, uprkos kišnom proljeću.
Na pojedinim parcelama očekujemo dobre prinose, međutim na nekim parcelama gdje je nicanje kasnilo zbog vlage i gdje zbog vode nismo uspjeli usjeve da prihranimo niti uradimo zaštitu, biće lošiji rod, rekla je Slobodanka Marković, rukovodilac ratarske proizvodnje u PD „Semberija“.
Povećane premije
Ratari očekuju da će ove godine prinos biti od tri do tri i po tone po hektaru. Novim pravilnikom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS povećane su i premije za industrijsku uljanu repicu, i za te namjene biće izdvojeno 100.000 KM. Osim podsticaja za otkupljenu uljanu repicu, poljoprivredni proizvođači se nadaju da će iduće godine biti obezbijeđene i premije po hektaru zasijane uljane repice, kao za soju, što bi dodatno podstaklo ratare da povećavaju površine pod ovom kulturom.
