Migracije stanovništva, izgradnja infrastrukture, upotreba pesticida i zapuštenost svakodnevno utiču na nestanak plodnih oranica, a tome u prilog svjedoče podaci prema kojima RS raspolaže sa 0,58 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku, a obrađuje se tek 0,20 hektara, piše glassrpske.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv degradacije zemljišta i suše, koji je obilježen juče, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je zapuštenost oranica najčešći uzrok degradacije, koju je potrebno kontrolisati i uspostaviti njeno nulto stanje.
Žarišne tačke koje traže hitne mjere za borbu protiv degradacije su Semberija i Lijevče polje, gdje dolazi do smanjenja plodnih oranica zbog intenzivne proizvodnje, odnosno primjene teške mehanizacije i pesticida. Ne treba zanemariti ni područje Hercegovine, koje se suočava sa čestim šumskim požarima, kažu u Ministarstvu.
Viša stručna saradnica za upravljanje poljoprivrednim zemljištem u resornom ministarstvu Svetlana Lazić pojašnjava da su migracije stanovništva iz ruralnih područja, ali i uopšte, jedan od razloga niskog stepena korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
Ruralna područja zauzimaju veliki dio RS, ali usljed intenzivnog raseljavanja stanovništva u posljednjih 30 godina, došlo je do zapuštanja velikih poljoprivrednih površina, koje su zbog neobrađivanja obrastale u žbunje, čime je povećana površina pod šumama, rekla je Lazićeva.
Poseban problem je, kako kaže, ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova RS zbog intenzivnog preseljavanje stanovnika u veće gradove.
To dovodi do pretvaranja velikih površina obradivog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, što je proces koji je nepovratan i konačan, rekla je Lazićeva i dodala da su česti faktori degradacije erozija, poplave, obešumljavanje i suša. Ističe da se zemljište dijelom degradira i u procesima eksploatacije mineralnih sirovina, te da su minirane površine veliki problem, jer je oko 500 kvadratnih kilometara u RS pod minama.
Lazićeva je navela da Vlada RS, da bi ublažila proces degradacije zemljišta, sprovodi čitav niz mjera, kroz projekte iz oblasti navodnjavanja, pošumljavanja i regulacije kanala i vodotoka.
Takođe, svake godine se izdvaja novac za analizu plodnosti, stimulaciju obrade regresiranjem cijene goriva, kao i kroz druge agrotehničke mjere, istakla je Lazićeva.
Radionica
Povodom Svjetskog dana borbe protiv degradacije zemljišta Ministarstvo poljoprivrede je protekle sedmice održalo radionicu za djecu u banjalučkom vrtiću “Anđelak” kako bi najmlađe upoznali sa značajem zemljišnih resursa.
Uz igru i crtanje pokušali smo najmlađe građane RS upoznati sa značajem zemljišnih resursa, rekli su u resornom ministarstvu. Slogan radionice je bio “Stop degradaciji zemljišta!”, a mališanima su podijeljene i majice sa navedenom porukom.
