Iako je snijeg zatrpao plastenike, a temperature se spuštaju ispod nule, semberski povrtari koji proizvode rano povrće u toplim plastenicima, počeli su sjetvu rasada.
– U toku klijanja treba da bude neprekidno između 25 i 27 stepeni. To je četiri dana, peti već niče, zatim smanjujemo na 17 stepeni, dnevna 20. To su najoptimalnije temperature za rast krastavca – priča Rajo Kojić, povrtlar iz Crnjelova.
Tokom godine u plastenicima se smjenjuju po dva usjeva, tako da osim rane, imaju i kasnu proizvodnju koje su znatno isplativije od sezonske. Na otvorenom polju ne proizvode povrće.
– Sigurnost je veća, na otvorenom je teže kontrolisati vremenske uslove, a veći su i prinosi u plasteničkoj zatvorenoj proizvodnji nego na otvorenim površinama – dodaje Kojić.
Svoje proizvode prodaje na pijaci. Kaže, tako mu odgovara. Prvu berbu ima krajem marta, a posljednju krajem novembra. S obzirom da ne sarađuje sa prerađivačima, na proizvedeno povrće ne ostvaruje podsticaj.
Svoju računicu su našli prodajom na pijaci gdje je cijena veća od one koju nude prerađivači. Plastenička proizvodnja je skupa, kaže Kojić . Za 4.200 m2 plastenika koji su u sistemu grijanja, godišnje potroši oko 120 tona uglja. Uprkos velikim troškovima ovakav način proizvodnje se isplati.
Izvor: RTRS.
