Zahtjev za status malog poljoprivrednika u Srpskoj podnijelo je 8.545 proizvođača, od kojih, moglo bi se reći, solidnu zaradu ostvaruje tek svaki 12. a razlog je, kažu, prekomjerni uvoz, zbog kojeg se malo ko usuđuje da poveća zasade voća i povrća ili proširi farmu.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, najviše je onih poljoprivrednika, odnosno njih 6.674, koji ostvaruju prihode manje od 12.000 maraka godišnje i nisu obavezni da plaćaju porez.
Podaci govore da prihode u rasponu od 12.001 do 25.000 KM u Srpskoj godišnje ostvaruje 1.180 poljoprivrednika i oni za 12 mjeseci plaćaju porez na dohodak u iznosu od 200 KM, duplo manje u odnosu na one čiji promet dostiže 50.000 maraka.
– U toku je postupak donošenja rješenja o odobravanju statusa malog poljoprivrednika za sve koji ispunjavaju propisane uslove. Podnošenje zahtjeva za status malog poljoprivrednika nije obaveza poljoprivrednika, već mogućnost – kazao je direktor Poreske uprave RS Goran Maričić i podsjetio da je izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka ove godine uveden novi status, a to je mali poljoprivrednik.
Nosioci poljoprivrednih gazdinstava koji u propisanom roku nisu podnijeli zahtjev za status malog poljoprivrednika dužni su za 2023. godinu podnijeti Godišnju poresku prijavu za porez na dohodak – obrazac 1004, i utvrditi dohodak kao razliku prihoda i rashoda, kao i svi preostali nosioci poljoprivrednih gazdinstava.
– Malim poljoprivrednikom smatra se fizičko lice koje je nosilac poljoprivrednog gazdinstva, a čiji ukupan godišnji prihod po osnovu obavljanja djelatnosti ne prelazi iznos od 50.000 maraka. On kao takav može izabrati da plaća porez na dohodak malog poljoprivrednika, koji se plaća godišnje u apsolutnom iznosu, u zavisnosti od ostvarenog prihoda od bavljenja poljoprivrednom djelatnošću – objasnio je Maričić.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kazao je za “Glas Srpske” da je činjenica da su kod nas poljoprivredni posjedi usitnjeni i da je najviše malih proizvođača koji manje-više rade za svoje potrebe, dok na tržište ide samo ono što “pretekne”.
– Kad su u pitanju mali poljoprivredni proizvođači, njih u Srpskoj sigurno ima više, samo što nisu registrovani, jer to rade više iz hobija. Samo se rijetki usuđuju da više proizvode jer nas, uz sve nedaće koje imamo, godinama guši nekontrolisani uvoz poljoprivrednih proizvoda koji se kod nas prodaju po znatno nižim cijenama – kazao je Marinković dodajući da godinama nadležne upozoravaju na taj problem.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kazao je da zbog nezaštićene domaće proizvodnje poljoprivrednici već 13 godina negativno posluju.
– Posljednjih godina imamo dosta malu proizvodnju, jer nemamo gdje da plasiramo svoje proizvode s obzirom na to da je naše tržište preplavljeno voćem, povrćem i mesom iz uvoza – rekao je Dojčinović.
U Registru poljoprivrednih gazdinstava RS ima ukupno 42.803 poljoprivredna gazdinstva, od kojih 17.210 ima aktivan status.
– Najveće površine su pod ratarskom proizvodnjom, zatim voćarskom te povrtarskom proizvodnjom – kazali su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Rokovi
Kada je riječ o rokovima, mali poljoprivrednik je dužan da ostvareni prihod u prethodnoj godini prijavi Poreskoj upravi RS do 28. februara, a iznos poreza na dohodak na ukupan godišnji prihod dužan je da plati do 30. juna tekuće za prethodnu godinu. Poreski obveznik koji ima namjeru da bude oporezovan kao mali poljoprivrednik bio je dužan da najkasnije do 28. februara tekuće godine Poreskoj upravi dostavi izjavu o ispunjenosti propisanih uslova i iznosu ostvarenog prihoda u prethodnoj godini, te zahtjev za sticanje tog statusa na obrascu 1012 – zahtjev za status malog poljoprivrednika.
(glassrpske.com)