Koje šljive odabrati za proizvodnju rakije? | Agroportal.ba
Agro savjeti

Koje šljive odabrati za proizvodnju rakije?

Pod nazivom rakijske sorte šljive podrazumijevaju se autohtone domaće sorte. Kako na forumu Poljoprivredne i savjetodavne stručne službe Srbije piše Biljana Nikolić iz PSS Smederevo, skromnih su zahtjeva za uspjevanjem. Nisu probirači zemljišta. Obično se gaje u uslovima ekstenzivne agrotehnike i pomotehnike. Veoma su rodne, ali često rađaju alternativno. Otporne su na prouzrokovače bolesti. Plod je sitan, ispod 20 grama. Koriste se uglavnom za preradu u rakiju, odakle i potiče njihov naziv.

Crvena ranka (Crvenjača, Darosavka, Šumadinka) je rasprostranjena u svim rejonima šljive u Srbiji, a najviše u Pomoravlju, Šumadiji i Toplici. U Rumuniji i Moldaviji se sreće pod imenom Rosior varatic. Sazrijeva početkom avgusta. Stablo je srednje bujno, sa širokopiramidalnom krunom. Grane su krte i lako se lome pod teretom roda ili usljed olujnih vjetrova. Dosta je adaptivna na ekološke uslove. Uspijeva na siromašnijim i suvljim zemljištima nego Požegača. Na mraz je osjetljivija od Požegače. Relativno je otporna na prouzrokovače gljivičnih bolesti. Može se razmnožavati izdancima. Samobesplodna je sorta. Kod nje je izražena muška sterilnost, tako da nema funkcionalno sposobnog polena u anterama. Oprašivači su sorte Metlaš, Trnovača. Vrlo je rodna, jedna od najrodnijih rakijskih sorti šljive. Plod je sitan oko 17 gr, jajastog oblika, crveno-plave boje. Meso je zelenkasto-žute boje, sočno, prijatnog, slatko-nakiselog ukusa. Daje rakiju vrhunskog kvaliteta. Pored toga, može se koristiti za potrošnju u svježem stanju i preradu u pekmez. Sejanci i izdanci se koriste kao podloga za šljivu i kajsiju.

Pročitajte još...   Skladištenje i zaštita uređaja za zaštitu biljaka u zimskom periodu

Metlaš (Dragačevka) smatra se najstarijom domaćom sortom šljive. Rasprostranjena je u okolini Čačka. Sazrijeva sredinom avgusta. Stablo je bujno, sa metlastom krunom. Grane su krte i lako se lome. Otporna je na prouzrokovača plamenjače, a osjetljiva na prouzrokovača rupičavosti lišća. Jedna je od najosjetljivijih sorti na oštećenja debla od mraza. Bolje podnosi teža zemljišta nego Crvena ranka. Samooplodna je i vrlo rodna sorta. Plod je sitan, oko 15 gr, okruglasto-jajastog oblika, crveno-plave boje. Meso je zelenkasto-žute boje, meko, slatkog ukusa. Daje kvalitetnu rakiju. Izdanci se koriste kao podloga za šljivu.

Crnošljiva (Drenovka) je rasprostranjena u okolini Čačka. Sazrijeva u drugoj polovini avgusta. Stablo je bujno. Samooplodna je sorta. Kasnije prorodi, a rađa redovno i obilno. Otporna je na mrazeve, bolesti i štetočine. Plod je sitan, ovalnog oblika, tamnoplave, skoro crne boje. Daje rakiju srednjeg kvaliteta. Sejanci i izdanci se koriste kao podloga za šljivu i kajsiju.

Trnovača (Cerovački piskavac) je raspostranjena u okolini Užica. Sazrijeva krajem avgusta. Stablo je bujno. Vrlo je skromna u pogledu zahtijeva prema zemljištu i agrotehnici. Samooplodna je sorta, dobre rodnosti. Plod je sitan, 18 gr, ovalnog oblika, crveno-plave boje. Daje rakiju osrednjeg kvaliteta. Izdanci se koriste kao podloga za šljivu.

Pročitajte još...   Način rukovanja sa ispražnjenom ambalažom od sredstava za zaštitu bilja

Moravka je raspostranjena u dolini Južne i Velike Morave. Sazrijeva desetak dana prije Požegače. Otporna je na prouzrokovača plamenjače. Plod je sitan, jajastog oblika, tamnoplave boje, sličan Požegači. Meso je sočnije nego kod Požegače, ali je kiselije i manje aromatično. Djelimična je cepača. Po kvalitetu ploda i rakije zaostaje za Požegačom.

Bjelošljive predstavljaju populaciju velikog broja biotipova šljive koji se odlikuju bijelom bojom ploda. Sazrijevaju uglavnomu drugoj polovini jula ili prvoj polovini avgusta. Lako se razmnožavaju izdancima, a takođe i sjemenom koje ima visok stepen klijavosti. Plod je sitan do srednje krupan, okruglastog ili ovalnog oblika, zelenkasto-žute boje pokožice, prekriven bjeličastim pepeljkom. Neke su cepače, a neke glođuše. Uglavnom se koriste za proizvodnju rakije koja je slabijeg kvaliteta. U manjoj mjeri se koriste za potrošnju u svježem stanju ili preradu u džem. Dobre su kao podloga za kajsiju (sejanci i izdanci).

 

(ekapija)

 

 

0Shares
Slične objave
Agro savjeti

Kada je najbolje zalivati biljke tokom vrućina?

Agro savjeti

Uzgoj krastavaca na mreži: Savjeti za što kvalitetniji prinos