Utorak , Oktobar 15 2019
Najnovije vijesti
Početak / Agro vijesti / Ishrana tovnih svinja i sastavljanje smjesa

Ishrana tovnih svinja i sastavljanje smjesa

Za pravilan razvoj, rast, zdravlje i ekonomičnost hrana za životinje  treba  da sadrži sve neophodne komponente: proteine, ugljene hidrate, masti, minerale i vitamine. Nedostatak bilo koje  komponente manifestuje se zaostatkom u razvoju, slabim prirastom i slabim imunitetom.

Većina hraniva koja se koriste u ishrani životinja sadrže sve neophodne materije  ali  u različitim  omjerima pa ih je neophodno miješati kako bi dobili zadovoljavajući i izbalansiran obrok.

Veliki broj naših farmera sami  prave smjese, posebno u svinjogojstvu, uglavnom od žitarica i drugih  proizvoda koji se proizvode  na vlastitom  imanju. Često ove smjese imaju određene nedostatke, najčešče manjak  proteina te minerala, često i vitamina, posebno vitamina A i D. Žitarice koje se koriste u ishrani bogate su ugljenim hidratima  i životinjama služe kao izvor energije, dok proteinski dio obroka koji stoka koristi za razvoj i rast proizvođači kupuju na tržištu. Da bi pripremili dobru koncentrovanu smjesu neophodno je poznavanje hranive vrijednosti  svih komponenti koje ulaze u njen sastav.

Osnova – žitarice

Osnovu smjese za svinje čine žitarice. Najzastupljeniji je kukuruz, a koriste se i ostala žita (ječam, pšenica, tritikale, u manjem obimu zob i dr.). To su energetska hraniva,  dok je sadržaj proteina u granicama 8-14% .

Soja, grašak, grahorica, bob,  peletirana  lucerka, suncokret i njihove sačme su proteinska hraniva  sadrže 18-44% proteina.

Stočna repa, repin rezanac i krompir sadrže lako probavljive ugljene hidrate, bogati su vitaminom D i kalcijumom, a siromašna u proteinu koga sadrže do 6%. Prije upotrbe poželjno ih je termički obraditi.

Stočno brašno, mekinje i drugi nusproizvodi mlinske indusrije sadrže do 14% proteina i vrlo važne amino kiseline, zato je poželjno ove komponente uključiti u obrok.

Djeteline i trave bogate su proteinima (do 18%), dobrog amino-kiselinskog sastava,  mineralima i vitaminima, a sadrže visok procenat  kalcijuma  (prije cvatnje).

Proteini su neiophodni za razvoj mišićnog tkiva (mesa), porast i ne mogu ih zamijeniti druga hraniva. Od 100 grama svarljivog proteina svinja usvaja 60-70%.

Ugljene hidrate svinja koristi za uzdržne potrebe, intramuskularno i podkožno  salo. Žitarice sadrže 40-70% svarljivih ugljenih hidrata, mahunarke 20-50%, uljarice 10-20%, mekinje 15-25%, a zelena masa 5-10% svarljivih uglenih hidrata.

Vitamini

Vitamini su neophodni za pravilan rast i razvoj. Vitamin A reguliše promet mineralnih materuja i sprečava noćno sljepilo.  Porast i iskorištavanje hranivih materija reguliše B vitamin, a sprečava  i nastanak beri-beri bolesti.  C vitamin prevencija je za pojavu  skorbuta. Pojava rahitisa je posledica nedostatka vitamina D, a nedostatak vitamina E za posledicu ima neplodnnost. Vitaminima su bogate leguminoze, zelena masa, paša, lucerka, ljuspice žitarica.

Minerali su neophodni za održavanje života, razvoj, formiranje kostiju i krvi,  zdravlje. Leguminoze sadrže dosta P i Ca, žitarice su bogate fosforom, ali siromašne kalcijumom, korjenasto krtolaste kulture sadrže dosta K i Na, a malo P i Ca.

Masti i ulja su sporedni u ishrani životinja. Deteline sadrže 0,1-1% , žitarice 3-6% , a uljarice do 45%.

Procenat proteina u smjesi  se izračunava: Procenat komponente u smjesi  puta procenat proteina u komponenti/100

Primjer  smjese

60 % kukuruz          sa     8%protrina                                   4,8

22% sojina sačma sa     44% proteina                                9,68

15% ječam                sa    9% proteina                                  1,35

3% premiks

Smjesa sadrži                                                                        15,83% proteina

Svinje u tovu hranimo po volji (ad libudum) ili obročno. Obročno hranjenje kako jutarnje  tako i večernje obavljati u isto vrijeme; 6-8 odnosno 15-17 časova. Ljeti vrijeme hranjenja pomjeramo ranije –  ujutru i kasnije uveče.

Ako hranimo jednom smjesom čitav period smjesa treba da sadrži oko 14% proteina. Ukoliko se tov odvija u dvije faze za uzrast 30-60kg koristi se smjesa sa 16%, a u drugoj fazi (60-120kg) koriste se smjese sa manjim sadržajem proteina, ali ne ispod 12%.

Sadržaj proteina

Sadržaj proteina u smjesi bitan je iz razloga  što svinje do težine 110-120kg formira mišićnu masu i muskulaturu  pa imamo najveće priraste i manju konverziju hrane  za kg prirasta kao i kvalitet polutki.

Orjentaciono svinje do 40 kilograma hraniti sa 2 kilograma koncentrovane smjese, a za svakih 20 kg prirasta količinu povećavati za 0,5kg. Uz smjesu životinje moraju imati čistu i pitku vodu po volji. Poželjno je pred kraj tova u smjesi povećavati učešće ječma radi poboljšanja kvaliteta slanine i mesa.

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Ministarstvo o afričkoj svinjskoj kugi: Sumnja postoji, čekaju se analize

Iz Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Srbije saopšteno je da se čekaju rezultati testiranja svinjskog …