Tovna junad ostala bez kupca | Agroportal.ba
Agro vijesti

Tovna junad ostala bez kupca

Tovna Junad
Tovna junda u Gračanici ostala bez kupca, uzgajivače “pojeli” uvoz i nelojalna konkurencija. Bh. institucije još nisu stvorile uslove za implementiranje mehanizama zaštite domaće proizvodnje. A poljoprivrednici su prošle godine pretrpjeli štetu.

Regija Gračanice prepoznata je po uzgoju tovne junadi i proizvodnji mesa. A prošlu godinu tamošnji poljoprivrednici žele što prije zaboraviti.

Ranije su na godišnjem nivou registrovanim otkupljivačima i mesnicama prodavali više od 700 grla koja su prijavljena u sistemu novčanih podrški. U 2020. taj broj je bio ispod 300. Kao osnovni razlog navode nelojalnu konkurenciju i nekontrolisan uvoz koji vlast još uvijek nije zaustavila.

Situacija u prošloj godini je bila alarmantna. Do smanjenja proizvodnje u Gračanici nije došlo. Ali su proizvođači iskočili iz sistema za novčane podrške za proizvodnju mesa. Obzirom na to da nisu mogli prodati meso klaonicama ili mesnicama koje su u sistemu PDV-a. Kaže predsjednica Udruženja poljoprivrednika Gračanica Abida Jahić.

Jedini vid egzistencije

Analizama koje je provelo ovo udruženje, uzgajivači tovne junadi iz Gračanice egzistenciju osiguravaju jedino kroz ovu vrstu zanimanja. U kojoj grla tove u vremenskom periodu od osam do devet mjeseci.

Mi ne znamo koji će se poljoprivredni proizvođač, koji nije uspio osigurati otkupne blokove validne za novčanu podršku, ponovo odlučiti za ulazak u taj proces proizvodnje, navodi Jahić.

Grla koja su prošle godine planirali plasirati na tržište uzgajivači su prijavili u sistem novčanih podrški nakon prolaska svih neophodnih veterinarskih procedura. Koje su dokazale njihovu zdravstvenu ispravnost. Što je potvrđeno i krajnjim pregledom obavljenim nakon dostignute kilaže koja se kreće između 550 i 600 kilograma.

Pročitajte još...   Vrijedni poljoprivrednici iz Janje Feriz i Enes Baćevac

Dobri štalski kapaciteti, mehanizacija, obrada velikih površina poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju stočne hrane za prehranu živine te kvalitetno meso koje je utovljeno po tradicionalnoj metodi, karakteristike su gračaničke regije. Međutim, problemi su donijeli posljedice.

Otežana proizvodnja stočne hrane, poskupljenje repromaterijala, goriva i tako dalje stvorili su još veće probleme našim uzgajivačima. Kakve će sve posljedice imati od prošle godine vidjet ćemo u narednom periodu. Ali bez pomoći države iz ovog problema zasigurno se ne mogu izvući, poručuje Jahić.

Mladi u najgorem položaju

Iz Udruženja poljoprivrednika Gračanica poručuju i da je velika šteta što se u ovom problemu nalazi i grupa mladih koja je ostala u našoj zemlji te poljoprivredu izabrala za oblast kroz koju će osiguravati egzistenciju za svoju porodicu. Registrovali su obrte. Napravili nove štale i zaposlili se na poljoprivrednom gazdinstvu, a sada su u nezavidnom položaju.

Iz Kantonalne privredne komore u Tuzli navode da bh. institucije moraju stvoriti uslove za implementiranje mehanizama zaštite domaće proizvodnje u svim oblastima, pa samim tim i za uzgoj tovnih grla.

Mi u svim oblastima imamo problem plasmana proizvoda na domaćem tržištu. Nijedno ministarstvo na svim nivoima, kao ni lokalne zajednice, ne radi na organizaciji poljoprivrednih proizvođača, odnosno ne pruža podršku u osnivanju njihovih zadruga, kaže nam Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.

Kupovina uvezenih proizvoda lošijeg kvaliteta

Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini je potrebna specijalizirana poljoprivredna zadruga povrća, što bi omogućilo i plasman domaćih proizvoda na police bh. marketa, gdje su danas uglavnom zastupljeni artikli iz uvoza koji su u zemljama porijekla subvencionirani, a podržani su i prilikom izvoza.

Zbog toga naši poljoprivrednici teško mogu konkurisati i cijenama domaćih proizvoda. Ista situacija je i kod tova junadi i proizvodnje domaćeg mesa jer mi imamo uvozno meso koje je veoma subvencionirano. Naše poljoprivredne proizvode karaktetiše to da ih proizvodimo tradicionalnim tehnologijama, bez aditiva, premiksa te hormalnih dodataka. I zbog toga su sigurno kvalitetniji od uvoznih, pojašnjava Selimović.

Domaći poljoprivrednici, prema njegovim riječima, na tržište plasiraju prizvode prve klase. Dok nam iz uvoza, uglavnom Evropske unije, obično dolazi treća klasa. Odnosno namjensko specijalizirani proizvodi koji se ne mogu prodati na nekom drugom tržištu.

Pročitajte još...   Problemi za malinare u ZE-DO Kantonu, zbog “hladnjača” dijele ili uništavaju plodove
Kontrola i zakoni

Tome pogoduje i činjenica da mi imamo veoma lošu kontrolu kvaliteta proizvoda koji se uvoze. Uz veoma loš zakon o hrani. Mi nemamo ni akreditovane svjetske laboratorije za kontrolu hrane koja nam dolazi! Tako da je veliki uvozni lobi značajan problem u našoj zemlji i on uništava naše poljoprivredne proizvođače, naglašava Selimović.

Mnogi poljoprivrednici su prošle godine povećali površine za sadnju povrća, posebno krompira. A veoma je zastupljena i plastenička proizvodnja. Glavni problem je što ti proizvodi većinom završavaju na crnom tržištu ili zelenim pijacama koje nisu uređene te koje su početkom pandemije bile zatvorene.

Za razliku od uzgajivača tovne junadi, prošle godine su zadovoljni bili proizvođači krastavaca kornišona i šljiva. Koji su povećali izvezene količine, dok su jagodari svoje voće u potpunosti uspjeli plasirati na domaće tržište.

Izvor: Klix

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Trebinjski pčelari rasprodali zalihe meda

Agro vijesti

Isplaćene premije za interventni otkup svinja