Prema procjenama u Srpskoj će više od 64.000 hektara biti zasijano ratarskim kulturama, od čega 41.000 pod pšenicom. Dok je obim sjetve ove kulture manji za oko šest odsto u odnosu na prošlu godinu, površine pod uljanim kulturama povećane su za oko 33 odsto.
Osim podsticaja i regresiranog dizel goriva, Ministarstvo poljoprivrede regresira i domaće sjeme pšenice, ječma, tritikalea i raži, čija je cijena 30 odsto niža od maloprodajne.
Optimalni rok za sjetvu strnih žita je od 10. do 25. oktobra, ali većina ratara obavila je radove nakon ovog datuma.
Vremenski uslovi za klijanje i nicanje usjeva su idealni – noćna temperatura od 5 do 10 stepeni, a dnevna 15-ak do 20, pa su njive zasijane prije 15-ak dana već pozelenjele.
Što se tiče optimalnog roka zasijane pšenice, zadovoljan sam i nicanjem i sklopom. Pšenica će imati optimalne uslove, vidimo već sada zelene površine i ići će to sve dobrom dinamikom.
kaže Nikola Aleksić, poljoprivrednik iz semberskog sela Golo Brdo.
Manje od deset odsto ratara u Semberiji još nije obavilo sjetvu jer su tek završili berbu kukuruza. Kiša koja je pala ovih dana olakšaće pripremu zemljišta.
Ove jeseni sjetva je jeftinija u odnosu na prošlu godinu – dizel gorivo skuplje je za šest odsto, ali su cijene ostalog repromaterijala niže.
Stavka regresiranog dizela je bila najbolja i ove godine itekako je dobro došla. Nadamo se da ćemo sa dobrim rodom pregurati ove teške periode i dočekati neka bolja i srećnija vremena.
kaže semberski poljoprivrednik Nikola Aleksić.
Stanko Tadić, agronom preporučio je onim poljoprivrednicima koji su posijali veće površine da to budu strna žita s različitim rokom sazrijevanja radi skidanja istih.
Resorno ministarstvo je kao i prethodnih godina podstaklo sjetvu.
Konkretan podsticaj za pšenicu iznosi 300 KM po hektaru, to je regresirani dizel od 100 litara po hektaru i sve druge mjere vezane za kapitalne investicije.
naveo je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Zbog uvedenih dodatnih mjera, očekuje se da će ove jeseni biti više prijavljenih površina.
Iz razloga što smo ove godine uveli mogućnost ostvarivanja prava na podsticaje svih koji nisu mogli da potpišu ugovor o zakupu, pod izjavom i posjedovnim listom da dokažu da su zasijali, imaće pravo na podsticaj.
kazao je Dragan Knežević, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.
Apelovano je na poljoprivrednike da prijavljuju površine koje su zaista zasijali, u protivnom će biti kažnjeni.
Mi smo pustili u pogon naš sistem “etfarm” gdje možemo putem satelitskih snimaka da prepoznamo površine na kojima se nalazi pšenica i one na kojima se ne nalazi, a koje su prijavljene. Tu nećemo praviti komprimise. Svi oni koji prijave sjetvu pšenice na površinama gdje to nisu uradili, biće isključeni iz podsticaja naredne dvije godine.
dodao je Pašalić.
Uz planirani obim jesenje sjetve i ostvarene prosječne višegodišnje prinose ozimih kultura, prema procjenama biće proizvedeno oko 282.080 tona, vrijednosti oko 90 miliona KM.
1 Comment