Uvozimo krompir iz Njemačke, a jabuke iz Poljske | Agroportal.ba
Agro vijesti

Uvozimo krompir iz Njemačke, a jabuke iz Poljske

Da velike količine hrane BiH uvozi, iako ima poljoprivredne resurse da ih sama proizvodi, poznato je odavno. Podsjećanja radi, u BiH je oko 2,57 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je obradivog u FBiH oko 700 hiljada hektara, a u RS oko milion hektara, prenosi Forbes.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini u FBiH proizvedeno je 6,3 tona kukuruza po hektaru obradivog zemljišta, dok je u RS to iznosilo 7,1 tona po hektaru. Najviši prinosi su zabilježeni u šljivama – 48.000 tona u FBiH i 99.000 tona u RS. Stočari u RS uzgajaju oko 500.000 grla ovaca, 11 miliona jedinki peradi. U FBiH u ovom periodu, prinos po hektaru zasade malina iznosio je 9,9 kg za jagode te 7,3kg po hektaru za maline.

Na zelenim pijacama najtraženiji su, pa samim time i najprodavaniji krompir, kupus, paradajz, luk i paprike. Međutim, pitanje je koliko je od ponuđenih proizvoda uistinu domaćih proizvoda, a koliko ih je uvezeno iz drugih zemalja. Ove sedmice Fena u svom tekstu podsjeća kako su crveni luk iz Njemačke, krompir i bijeli luk iz Egipta, te poljske jabuke preplavili tržne centre u Banjaluci. Na pijacama je još uvijek moguće naći domaći proizvod, ali i na njima je mnogo onih koji preprodavaju uvoznu robu. Prođemo li pijacama kroz FBiH, istu sliku ćemo imati pred sobom, navodi se u tekstu Forbes-a.

Potrebe domaćeg tržišta

– Samo od jedne starije gospođe ovdje na pijaci kupujem povrće, i to mi ona javi kada dolazi. A dođe samo onda kad joj pretekne nešto iz bašte, jer sije za vlastite potrebe. Ne bih ni od nje kupovala da lično ne poznajem situaciju – kaže jedna Banjalučanka za Fenu. Uvozno povrće u marketima, kako navodi, nema ni miris ni ukus, zbog čega ga ne kupuje.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtlara RS, za Fenu kaže da se za petnaestak dana može očekivati domaći mladi krompir koji je uzgajan pod agrotekstilom.

– Ove godine ga imamo zasijanog u velikim količinama i u dobrom je stanju. Mladi kupus je krenuo prije dvije sedmice. Tako da u suštini ne možemo reći da nemamo povrće. Imamo, ali ranije nismo uvozili kupus i luk u januaru, već smo trošili zimnicu dok ne stigne mlado povrće. Sada su neki novi trendovi i novi način života, pa se kupuje kao svjež krastavac od ko zna odakle za Novu godinu – objašnjava Ilić.

Pročitajte još...   Nema neke računice ali se mora raditi

Na konstataciju da u prodaji nema ni prošlogodišnjeg domaćeg luka i krompira, Ilić podsjeća da je 2023. godina za povrtlarske kulture bila izuzetno vremenski loša.

– Mi smo lani imali štete u luku od 80 do 100 posto zbog grada. Evo, moj komšija koji je proizvođač luka od nekih 500 tona, nije uopšte imao proizvodnju. Ono što je prodao do jula je sve što je uspjelo, a ostalo je grad uništio. Tako da mi luk uvozimo od avgusta prošle godine – kaže Ilić.

Napominje da se na našim prostorima i prije nije mnogo proizvodila mrkva za komercijalne svrhe, već da se, kao i sada, mahom uvozila iz Srbije.

– Što se tiče paprike i paradajza, moramo sačekati kalendarski da to pristigne. Imamo ga rasađenog, u plastenicima i na otvorenom. Tako da će i to domaće povrće biti na policima marketa. Nadamo se uspješnoj godini, a ako nas vrijeme i dalje posluži, zadovoljićemo potrebe domaćeg tržišta u sezoni – ispričao je Ilić.

Vjeruje da će cijene povrća ostati nepromjenjene u odnosu na prošlu godnu, odnosno da cijene neće biti povećane.

Registrovani povrtari u RS imaju podsticaje iz budžeta i ostvarujuju premiju po prodatom kilogramu. Godišnji budžet za podsticaje povrtarima iznosi 4 mil KM.

Ilić tvrdi da domaća poljoprivredna proizvodnja uvijek može da obezbijedi potrebe domaćeg tržišta u sezoni, jer, kako kaže, kad pristiže domaće povrće, tada dolazi do pada uvoza.

– Međutim, u ovom trenutku ne možemo parirati ni Albaniji, ni Turskoj, ni Španiji, gdje je klima takva da imaju cijelu godinu povrće – napomnje Ilić.

Međutim, ministar poljoprivrede RS Savo Minić za Fenu otkriva da postoje značajni problemi na tržištu sa hranom, u ovom slučaju, povrćem i voćem, a koji ugrožavaju domaću proizvodnju.

– Sve vrijeme se borimo protiv uvoznog lobija. Iz ovog Ministarstva je otišao niz dopisa u kojima tražimo da barem u vrijeme berbe određenog poljoprivrednog proizvoda bude privremeno zabranjen uvoz tog proizvoda. Isto tako treba pitati i nekoga ko sjedi gore u Sarajevu zašto se u istom danu riješi zahtjev, recimo, uvoznika bijelog luka u BiH. Zašto taj zahtjev mora biti riješen onog dana kada je i podnesen ako je upravni postupak mjesec dana. A nama treba mjesec dana da povadimo i oberemo određenu poljoprivrednu kulturu – govori Minić.

Pročitajte još...   Povećan izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina

Izvoz iz BiH u prvom tromjesečju smanjen za čak 560 mil KM

Prizori iz supermarketa i zelenih pijaca mogu biti mali uzorak i objašnjenje kompletne ekonomske slike BiH, njenog uvoza i izvoza. A posljednji podaci govore da je u prvom tromjesečju 2024. godine izvoz iz BiH smanjen za čak 560 mil KM. Podaci govore da ukoliko bi se ovakav trend pada izvoza nastavio do kraja godine, Bosna i Hercegovina bi mogla smanjiti plasman svojih proizvoda u inozemstvo za više od 2 mlrd KM.

Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine navode da je ukupan obim robne razmjene iznosio 10,9 mlrd KM, što je manje za 2,75% ili 308,7 mil KM u odnosu na prvo tromjesečje 2023. Od toga je ukupna vrijednost izvoza 3,95 mlrd KM, što je za 560 mlrd KM manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 6,94 mlrd KM, što je 252 mil KM više u odnosu na isti period prethodne godine. Promatrano po tržištima, zabilježen je pad izvoza na svim vodećim tržištima, ali je prisutan trend usporavanja izvoza, koji je posebno izražen u aprilu 2024. godine.

Nakon višegodišnjeg razdoblja rasta, najveći pad izvoza zabilježen je na tržištima Hrvatske – 12,8%, Austrije 14,3%, Italije 18,5% i Njemačke 9,4%. Među zemljama CEFTA najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije – 26,4%.

Ohrabruje rast izvoza na tzv. ostala tržišta, gdje je zabilježen rast na tržište Turske 37,9%. Kretanje uvoza imalo je suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita koji iznosi oko 3 mlrd KM. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija i Srbija.

 

 

(Forbes)

 

0Shares
Slične objave
Agro vijesti

Zajednički nastup na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu

Agro vijesti

Brčko: Poziv poljoprivrednicima da ažuriraju zahtjeve za podsticaj